Pozor: Jasan stav! 2015/11

Pozor: Jasan stav!

Sve slike koje na ovom blogu prikazem samo su moje. Moja autorska prava me ne zanimaju. Slike i sve druge informacije koje pronadete ovdje mozete koristiti kako god pozelite.

29.11.2015.

Philadelphia - SAD - juli 2015

27.11.2015.

Billie Holiday

Bild

Jedna od najznacajnijih jazz pjevacica bila je Eleanor Fagan, bolje poznata kao Billie Holiday ili Lady Day.

U svojoj autobiografiji “Lady singst the Blues“ pise da njena mama je rodila kad je imala samo 13 godina te da je odrastala bez oca. Imala je jako tesko djetinstvo. Komsija W. Rich je silovao kad je imala 11 godina. Ona je morala rano poceti raditi u javnoj kuci, gdje je radila i njena mama. Bila je ovisna o drogama i alkohola i cesto je bila u zatvoru. Zivot joj je bio pun nasilja. Njena mama je prokockala sav njen novac…jedno vece kad je otisla od nje doviknula joj je: “God bless the child that’s got ist own!” Kasnije je koristila tu izreku u pjesmi “God bless the child”. U svom prekratkom zivotu odabirala je pogresne muskarce. Orson Welles bio je valjda iznimak koji potvrdujuje pravilo. Imala je i istospolne odnose…npr. sa glumicom Tallulah Bankead.

I pored svega toga je bila posebna licnost i nenadmasena jazz pjevacica. Bila je prva tamna jazz pjevacica koja je nastupala u Metropolotan operi u New Yorku. Imala je veliki uticaj na mnoge muzicare. Janis Joplin i Frank Sinatra su je smatrali njihovim najvecim idolom. A U2 su joj posvetili pjesmu na mozda najboljem albumu svih vremena:
 

26.11.2015.

Bankarstvo

SAD je glavni motor dansnjeg globalnog bankarskog i monitarnog sistema. Ali su oni neke principe bankarstva samo usavrsili, nisu ih izmislili. Jer razni bankarski sistemi postoje u principu jos od Mezopotamije.

Ja cesto napominjem da je npr. vec 1327. godine postojao financijski sitem “Havala“ u arapskim drzavama bliskog i srednjeg istoka. On se temeljio na povjerenju !! Tad SAD nisu ni postojale ... a pogledajte gdje su Ameri danas ... a gdje se nalaze arapske zemlje bliskog istoka.

Prvu banku u SADu je osnovao Alexander Hamilton da bi drzava tako lakse i brze isplatila dugove koje je prouzrokovao njihov rat za nezavisnost. Ta prva banka se nalazila u zgradi Carpenter’s Hall u Philadephiji. U pocetku su mnogi protestovali tvdeci da ustav SADa nije uopste predvidao takvu ustanovu. Iz te rasprave su se izrodile prve dvije stranke Sjedinjenih drzava. “Federalnu stranku“ podrzavao je Hamilton a “Republikance“ Thomas Jefferson. Ovo je valjda jos jedan dokaz da i veliki ljudi nekad grese. 

20 godina kasnije, 1811. godine, otvorena je druga banka SADa…takoder u Philadelphiji.
                                                                                                 
 

25.11.2015.

Rocky i Philadelphia museum of Art

Mnoge nam se stvari u retrospektivi cine lijepse nego sto su zaista bile. Sjecam se jos dobro onog vremena … krajem sedamdesetih i pocetkom osamdesetih godina ... vrijeme Celicne lejdi, Jugoslavije, aerobika, Modern Talkinga i mnogih drugih gluposti kojih bolje da nikad nije ni bilo.

U kina su redovno stizala jako dobra kinematografska djela … sjecam se npr. da sam pod otvorenim nebom u Makarskoj pogledao prvi put „Povratak u buducnost“ i sjecam se da me je tad fascinirao Huey Lewis i njegovi haberi. Ali je to bilo ujedno i vrijeme kada su Stalone, Norris, Schwarzenegger, van Damme snimali svoje minimalisticke i jedno-dimenzionalne filmove.

Jedan od poznatijih filmova tog vremena je “Rocky“. To zapravo i nije film, nego je serija filmova. Sadrzaj se moze brzo ispricati: neki zaboravljeni bokserski talenat se bori prvo protiv bogatog crnca … zatim protiv punk crnca koji se ponasa nesportski … onda protiv bezazlenog Rusa … i na kraju protiv vanzemaljaca … ili je ipak Indiana Jones bio taj koji je spasio covjecanstvo od invazije vanzemaljaca?...ne mogu nesto sjetiti ... anyway! 

Rocky je snimljen u Philadelphiji. U njemu je ona poznata scena kada trci po stepenicama ispred muzeja “Philadelphia museum of Art” i onda gore na platou skace:

pogled sa platoa
24.11.2015.

Gradska vijecnica

Gradska vijecna Philadelphije izgradena je izmedu 1871. i 1901. godine na trgu Penn Squere. Tacno na mjestu koje povezuje dvije povijesne ulice... Broad street i Market street. Arhitekta John McArthur sagradio je zgradu pod nazivom The New Public Buildingsu u viktorijanskom stilu.

Sahat-kula ove zgrade je 167,3 m visoka i time je ovo do dan danas najvisa zidana zgrada na svijetu. Na vrhu sahat-kule je statua Williama Penna. Do 1908. godine, kad je utemeljen Singer Building u New Yorku, vijecnica Philadelphije je bila i najvisa poslovna zgrada uopste. U Pennsylvaniji
je ostala najvisa zgrada o 1932. godine a u Philadelpiji cak do 1987. godine.

Udruzenje "American Society of Civil Engeineers"2005. godine je svrstalo zgradu na "List of Historic Civil Enineering Landmarks".

23.11.2015.

Philadelphia 76ers

... je kosarkaski klub koji je osnovan 1939. godine i time je trenutno najstariji klub u NBA ligi. Do 1963 zvao se Syracuse Nationals. Novo ime kluba, 76ers (ili samo Sixers), izabrano je na osnovu historijskog dogadaja kad je potpisana Americka deklaracija o nezavisnosti u Philadelphi 1776. Odmah u prvoj sezoni u NBA (1949-50) uspjeli su doci do finala. A prvu titulu su osvojili u sezoni 1954-55. Poznati glumac Will Smith se 2011. godine pridurzio grupi investitora koji su kupili vlasnistvo kluba. On je roden i odrastao u Philadeophiji te je oduvijek navijao za taj klub.


18.11.2015.

Avram Noam Chomsky

Noam Chomsky profesor je iz Philadephije, on je politicki strucnjak i za mnoge je najvazniji zivuci intelektualac. Cesto je ljutio ljude bezkompromisnim stavovima nazivajuci stvari pravim imenom.
  
On kaze: ”Sluzbeno je: SAD je vodeca teroristicka drzava na svijetu i ponosi se time. SAD nisu planirali stvoriti ISIL, ali njihove destruktivne intervencije na Bliskom Istoku i Rat u Iraku bili su glavni uzroci radanja ISIL-a. Terorizam se isplati i nije oruzje slabih. On ne moze ne uspjeti. Nasilje obicno uspijeva. To je historija svijeta. Ozbiljna je analiticka greska kazati, kao sto se obicno cini, da je terorizam oruzje slabih. Kao i druga sredstva nasilja, i terorizam je prvenstveno oruzje jakih. Ustvari, skoro uvijek. On se smatra oruzjem slabih jer jaki takoder kontroliraju doktrinarni sistem i njihov teror se ne smatra terorom. To je gotovo univerzalno. Ne mogu se sjetiti historijskog izuzetka, cak i najveci zlocinci i ubice tako vide historiju svijeta. Terorizam nije oruzje slabih. To je oruzje onih koji su protiv “nas“ bez obzira ko je taj “nas“. Ako mozete naci historijski izuzetak iz tog pravila, veoma sam zainteresiran da ga vidim.
 
Interesantan pokazatelj prirode nase kulture, nase visoke kulture, jeste nacin na koji se sve ovo posmatra. Jedan od nacina jeste gusenje svega toga tako da rijetko ko ikad i cuje za to. A moc americke propagande i doktrine je tako jaka da se o tome jako malo zna i medu samim zrtvama. Hocu kazati, kada o tome govorite sa Argentincima morate ih podsjetiti na to. “ O, ja, to se desilo. Mi smo to zaboravili.” To se duboko potiskuje. Konsekvence monopola na nasilje mogu biti mocne u ideoloskom i svakom drugom smislu.”

17.11.2015.

Jedna gospoda iz Philadephije:

16.11.2015.

Zvijezde ne padaju sa neba

Tim glupim casting emisijama na TVu sugerisemo nasoj omladini da je moguce preko noci postati slavni umjetnik. Da je za to samo potrebno malo talenta i puno srece.

 

Ali je to cista laz … niko ne moze postati zvijezda preko noci. Zabavljati narod je umjetnost koja se stice godinama i decenijama. Umjetnici, pjevaci i komponisti moraju poceti karijeru na cesti, u malim kafanama i u domovima kulture. Trebaju osjetiti kako je tesko zaraditi za kirije i moraju cijeniti svakog covjeka koji trosi novac na njih. A te vase zvijezde koje se vracaju iz susjednih zemalja kao da su pomirili sve politicke stranke na bliskom istoku za par mjeseci niko nece vise ni spominjati.

 

Da vam ispricam kako se to prije, u ona dobra stara vemena, znalo desiti: Bio je jednom jedan covjek, Ernest Evans. On je roden u Juznoj Karolini ali je odrastao u Philadephiji. Dok je na gradskoj pijaci “Produce Market” prodavao kokosi i usput pjevusio neke pjesmice slucajno ga je zapazio neki muzicki producent. Ernest je ubrzo poceo snimati neke djecije pjesmice, imao je cak i nekoliko nastupa na TVu. Zatim je izdao jednu plocu koja je imala manji ali ipak i od sire publike zapazeni uspjeh. 1960. godine je neka lokalna TV stanica prikazala njegovu obradu jedne pjesme Hanka Ballarda. Ballard ju je objavio samo na B strani ploce koju je snimio godinu ranije. Ta pjesma je postala veliki hit, danas je svako zna i cijela muzicka a i plesna era je nazvana po njoj. Umjetnicko ime tog covjeka je Chubby Checker a pjesma je “Lets Twist again”.

 

I sad bih valjda trebao uz ovaj post turiti ovu pjesmu: https://www.youtube.com/watch?v=dNT-sc1ymEM

Ali ima jedna druga pjesma koja je jos puno prikladnija:

15.11.2015.

Independence Hall

Nekad Bild ...i danas Bild

10.11.2015.

Libety Bell – Zvono slobode

U Philadephiji, na Trgu nezavisnosti, nalazi se vrlo popularno Zvono slobode. Ono je oglasavalo najznacajnije dogadaje u americkoj povijesti i zato je danas simbol americkog patriotizma. Svake godine dva miliona ljudi posjecuje stakleni paviljon u kojem se nalazi zvono.

 

Bild

Izljeveno je 1752 u Londonu od Whitechapela Bella Foundrya a objeseno je 1753. u State House-u (danas Independence Hall). U tom rodnom mjestu Americke vlade ono je pozivalo na prve konstitutivne sjednice, ali je korsteno i za pozivanje na prvo javno citanje Americke deklaracije nezavisnosti 8. jula 1776. godine.

Bild

 

Natpis na zvonu “Proclaim Liberty throughout all the land unto all the inhabitants thereof” (Proglasi slobodu diljem zemlje, svim njenim stanovnicima) je prepisan iz trece knjige Starog zavjeta (jevrejske Tore) tzv. Levitskog zakonika (25:10).

 


09.11.2015.

James Bond

Ian Fleming je agenta 007, Jamesa Bonda, nazvao po ornitologu koji je zivio u Philadelphiji. Taj realni James Bond napisao je knjigu “Ptice Antila”. Posto je i Fleming u svoje slobodno vrijeme posmatrao ptice on je jedne prilike, citajuci tu knjigu, odlucio da junaka svog romana nazove bas tako. Kazao je kasnije da mu je to ime zvucalo “kratko, ne previse romanticno i maskulino”.

06.11.2015.

Edgar Allan Poe - Crni mačak

 
Edgar Allan Poe se smatra ocem
romana strave i užasa. Jedno vrijeme je živio u Philadelphiji (1838-1844). Tu je napisao pripovijetku “Crni mačak“ koja prikazuje ljudsku sklonost ka sadizmu:
 
 
Jedne noći, vrativši se kući veoma pijan s jednog od mojih lutanja po gradu, učini mi se da mačak izbjegava moju nazočnost. Ščepah ga; kad mi on, ustravljen mojom nasilnošću, zubima zadade sitnu ranicu na ruci. Demonsko bjesnilo obuzme me istog časa. Više sam sebe nisam poznavao.
Moja nekadašnja duša kao da je odjednom umakla iz tijela; i više no sotonska opačina, pothranjena rakijom, proze svako vlakno moje građe. Izvukoh iz džepa prsluka nožić, rasklopih ga, ščepah bijednu životinju za vrat i hotimično joj izrezah jedno oko iz očne duplje! Rumenim, gorim, drhtim, dok bilježim to kleto zvjerstvo.

… Tko se još nije stotinu puta zatekao kako čini nešto opako ili budalasto, ni iz kojeg drugog razloga nego zato što zna da ne bi smio? Ne osjećamo li trajnu sklonost, uprkos razlozima zdravog razuma, da kršimo ono što je Zakon, naprosto zato što poimamo da on to jest? Ovaj duh nastranosti, rekoh, uzrokovao je moju konačnu propast. Bijaše to ona nedokučiva čežnja duše da samu sebe izjeda – da vrši nasilje nad vlastitom prirodom – da čini zlo samo radi zla sama – koja me tjeraše da nastavim i da napokon okončam zlo koje nanesoh nedužnoj životinji. Jednoga jutra, posve hladnokrvno, nabacih mu omču oko vrata i objesih ga o granu nekog drveta – objesih ga dok su mi suze ćurkom curile iz očiju, i s najgorčim kajanjem u srcu – objesih ga zato što sam znao da me ljubi, i zato što sam znao da se nije ničim o mene ogriješio – objesih ga zato što sam znao da time činih grijeh – smrtni grijeh, koji će toliko ugroziti besmrtnu mi dušu da će se naći – ako je to uopće moguće – van dosega beskrajnog milosrđa Najmilosrdnijega i Najstrašnijega Boga.

05.11.2015.

Goodbye Philadelphia

04.11.2015.

Daniel Taub

Financijska kriza bankarstva, uzrokovana brzim padom cijena nekretnina, osiromsila je mnoge gradane SAD-a. Posebno u siromasnim cetvrtima americkih gradova se to moze zapaziti i prostim okom.

Daniel Taub je roden u Philadelphiji. Po zanimanju je fotograf. On je svojim fotoaparatom domumentovao propadanje sjevernih djelova njegovog grada

Slike cete naci na njegovoj internetstranici:

 

http://www.danieltraub.net/BOOKS/NORTH-PHILADELPHIA--%28MONOGRAPH%29/1
 
03.11.2015.

Američka deklaracija nezavisnosti (The Unanimous Declaration of The Thirteen United States of America)

  
Ameri
čka deklaracija nezavisnosti potpisana je 4. jula 1776. godine u Philadelphiji. U vrijeme potpisivanja SAD su se sastojale od 13 kolonija, pod vladavinom engleskog kralja Georgea III. U deklaraciji piše ovako:

  

Deklaracija nezavisnosti

Kongres, 4. jula 1776. godine

Kada u toku historije postane nužno za jedan narod raskinuti političke veze koje su ga spajale s drugim i zauzeti među silama ovog svijeta posebno i ravnopravno mjesto koje mu daju zakoni prirode i Bog te prirode, dužno poštovanje mišljenja čovječanstva zahtijeva od njega da objavi sve ono što ga je navelo na to odvajanje.

Mi smatramo ove istine očiglednim: da su svi ljudi stvoreni jednaki, da su obdareni od strane njihovog Tvorca određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i težnja za srećom. – U cilju obezbjeđivanja ovih prava, vlade ustanovljene među ljudima, izvode svoje zakonite moći iz saglasnosti onih nad kojima se vlada. – Ako ikada ijedan oblik vlade postane prepreka ostvarivanju ovih ciljeva, pravo je naroda da ga promijeni ili ukine, da ustanovi novu vladu, koja će ležati na temeljima takvih načela, i organizovati svoje moći tako da najbolje utiče na narodnu sigurnost i sreću. Razboritost će, zaista, zahtijevati da davno ustanovljene vlade ne bi trebalo mijenjati zbog nebitnih i prolaznih razloga; tako je i svo iskustvo pokazalo da su ljudi više raspoloženi da trpe kada su zla podnošljiva, nego da uklone nepravdu ukidanjem oblika (vlasti) na koje su navikli. Ali kada se dugi niz zloupotreba i uzurpacija, narušavajući stalno isti objekat, ispoljava kao namjera dovođenja ljudi pod apsolutni despotizam, pravo je ovih ljudi, njihova je dužnost, da zbace takvu vladu, i uspostave nove čuvare svoje buduće sigurnosti. – Takva je bila strpljiva

patnja ovih kolonija, takva je sada potreba koja ih prisiljava da promjene svoj raniji oblik vlasti. Prošlost sadašnjeg kralja Velike Britanije povijest je neprekidnih povreda i uzurpacija koje za svoj direktni cilj imaju uspostavljanje apsolutne tiranije nad ovim državama. Da bismo to dokazali, treba izložiti iskrenome svijetu ove činjenice:

Odbacio je njihovu saglasnost zakonima, najkorisniju i najneophodniju za opšte dobro.

Zabranio je njihovim guvernerima da usvajaju zakone od neposredne i hitne važnosti, ili je suspendovao njihovo djelovanje do njegovog pristanka. Oni tako suspendovani ostaju, jer on potpuno zanemaruje da se njima pozabavi.

Odbio je da usvoji ostale zakone o naseljavanju velikog broja ljudi, sem ako bi se ti ljudi odrekli prava na predstavljanje u zakonodavnom tijelu, prava koje je za njih neprocjenljivo, a opasno i strašno samo tiraninu.

Sazivao je zakonodavna tijela na mjestima neuobičajenim, neudobnim i dalekim od mjesta čuvanja njihovih javnih akata, u cilju zamaranja radi povinovanja njegovim mjerama.

Više puta je raspustio Predstavničke domove, zbog izuzetno čvrstog protivljenja njegovim napadima na ljudska prava.

Odavno je odbijao da poslije takvog raspuštanja drugi budu izabrani, čime su se neuništive zakonodavne moći vratile cjelokupnom narodu na raspolaganje. Država je, u međuvremenu, bila izložena svim opasnostima od invazije spolja, i potresima iznutra.

Natojao je da spriječi naseljavanje ovih država; i u tu svrhu vršio opstrukciju Zakona o primanju stranaca u državljanstvo; odbijajući da usvoji druge zakone koji bi ohrabrili njihove migracije ovamo i podižući nivo uslova za novo prisvajanje zemlje.

Vršio je opstrukciju nad Ministarstvom pravde, odbijajući da dâ pristanak na zakone o uspostavljanju sudstva.

Načinio je sudije zavisnim samo od njegove volje, određujući njihove javne položaje, kao i iznos i isplatu njihovih plata.

Stvorio je mnoštvo novih javnih položaja i poslao ovamo gomile službenika da zlostavljaju naš narod i proždiru njegovo bogatstvo.

U miru držao je među nama stajaće vojske bez saglasnosti našeg zakonodavstva.

Uticao je na to da se vojsci pruži nezavisnost od građanske moći i nadmoć nad njom.

Udružio se sa drugima da nas potčini sudstvu stranom našem ustavu i nepoznatom našim zakonima, dajući svoj pristanak njihovim aktima navodne zakonitosti:

Za razmještanje velikog broja naoružanih trupa među nama;

Za njihovu zaštitu, lažnim suđenjem, od kazne za bilo koje ubistvo koje bi počinili nad stanovnicima ovih država;

Za prekidanje naših trgovačkih veza sa svim krajevima svijeta;

Za nametanje poreza bez naše saglasnosti;

Za često uskraćivanje naše koristi od suđenja pred porotom;

Za prevoženje naših stanovnika preko mora, da bi im se sudilo zbog navodnih prekršaja;

Za ukidanje slobodnog sistema engleskih zakona u susjednoj Provinciji, uspostavljanje arbitrarne vlasti na tom mjestu i uvećavanje granica takve vlasti; čime se ujedno daje primjer i pogodno sredstvo za uvođenje istog apsolutnog pravila u ovim Kolonijama;

Za oduzimanje naših povelja, ukidanje naših najvrijednijih zakona, i korenito mijenjanje oblika naših vlada;

Za suspendovanje naših zakonodavnih tijela i proglašavanje sopstvenih ovlašćenim da u ma kojim slučajevima donose zakone u naše ime.

Odrekao se ovdašnje vlade, objavljujući da smo izvan njihove zaštite i pokrenuvši rat protiv nas.

Pljačkao je naša mora, pustošio naše obale, spaljivao naše gradove, uništavao živote našeg naroda.

On u ovom trenutku prevozi ogromnu vojsku stranih najamnika da završi posao smrti, pustošenja i tiranije, koji je već započet pod okolnostima surovosti i podmuklosti čemu jedva mogu da pariraju najbarbarskija doba. Kao takav, on je potpuno nedostojan da bude na čelu civilizivanog naroda.

Prinudio je naše sunarodnike, zarobljene na morima, da podignu ruku na svoju zemlju, da postanu dželati svoje braće i prijatelja.

Podigao je unutrašnje pobune među nama i nastojao da na naseljenike naših prostora podigne nemilosrdne divlje Indijance, čije je poznato pravilo rata uništavanje koje ne zna ni za godine, ni za pol, ni za uslove.

Na svakom stepenu ovih ugnjetavanja mi smo za obeštećenje molili na najponizniji način: na naše molbe odgovoreno je samo stalnim povredama. Onaj princ čiji je karatkter određen svim djelima svojstvenim tiraninu, nepogodan je da bude vladar slobodnog naroda.

Nismo podbacili ni u obraćanjima našoj britanskoj braći. Upozoravali smo ih, svremena na vrijeme, na pokušaje njihovog zakonodavstva da proširi neopravdanu nadležnost na nas. Podsjetili smo ih na okolnosti našeg iseljavanja i naseljavanja ovdje. Obraćali smo se njihovoj urođenoj pravdi i velikodušnosti, i preklinjali ih vezama zajednička roda da se odreku uzurpacija koje bi neizbježno prekinule naše veze i korespondenciju. Oni su bili gluhi za glas pravde i jednakosti po krvi. Prema tome, mi se moramo suočiti sa neminovnošću osude našeg otcepljenja i smatrati ih, kao što smatramo ostatak čovječanstva, neprijateljima u ratu, prijateljima u miru.

Dakle, mi se kao predstavnici ujedinjenih država Amerike, okupljeni na generalnoj skupštini, obraćamo najvišem sudu svjeta: naše su namjere čestite i iskrene i sprovodimo ih u ime i pod autoritetom dobrog naroda ovih kolonija; svečano objavljujemo i izjavljujemo, da ove ujedinjene kolonije imaju pravo da budu slobodne i nezavisne države, i da one to jesu, da su one oslobođene svake vjernosti britanskoj Kruni i da sve političke veze između njih i države Velike Britanije, jesu i moraju biti u cijelosti raskinute, da, kao slobodne i nezavisne države, imaju punu moć da vode rat, zaključuju mir, sklapaju saveze, uspostavljaju trgovinu, da donose sve odluke i čine sve ostalo što nezavisne države imaju pravo da čine. I u cilju podrške ovoj Deklaraciji, sa snažnim oslanjanjem na zaštitu od strane božanskog proviđenja, obećavamo jedni drugima naše živote, našu sreću i našu svetu čast.

potpisao John Hanckok (predsjednik) a potvrdio Carl Thompson (sekretar)

Kasnije su potpisali i izaslanici bivših kolonija (mnogi 02.08.) ... a to su bili:  

za Connecticut: Roger Sherman, Samuel Huntington, William Williams, Oliver Wolcott

za Delaware: Caesar Rodney, George Read, Thomas McKean

za Georgia: Button Gwinnett, Lyman Hall, George Walton

za Maryland: Samuel Chase, William Paca, Thomas Stone, Charles Carroll

za Massachusetts: John Hancock, Samuel Adams, John Adams, Robert Treat Paine, Elbridge Gerry

za New Hampshire: Josiah Bartlett, William Whipple, Matthew Thornton

za New Jersey: Richard Stockton, John Witherspoon, Francis Hopkinson, John Hart, Abraham Clark

za New York: William Floyd, Philip Livingston, Francis Lewis, Lewis Morris

za North Carolina: William Hooper, Joseph Hewes, John Penn

za Pennsylvania: Robert Morris, Benjamin Rush, Benjamin Franklin, John Morton, George Clymer, James Smith, George Taylor, James Wilson, George Ross

za Rhode Island: Stephen Hopkins, William Ellery

za South Carolina: Edward Rutledge, Thomas Heyward, Jr., Thomas Lynch, Jr., Arthur Middleton

za Virginia: George Wythe, Richard Henry Lee, Thomas Jefferson, Benjamin Harrison, Thomas Nelson, Jr., Francis Lightfoot Lee, Carter Braxton

02.11.2015.

Philly - The land that time forgot

I was bruised and battered, I couldn't tell what I felt. I was unrecognizable to myself. Saw my reflection in a window and didn't know my own face. Oh brother are you gonna leave me wastin' away On the streets of Philadelphia.
 
 Bild
I
walked the avenue, 'til my legs felt like stone, I heard the voices of friends, vanished and gone, At night I could hear the blood in my veins, It was just as black and whispering as the rain, On the streets of Philadelphia. Bild
Ain't no angel gonna greet me. It's just you and I my friend. And my clothes don't fit me no more, I walked a thousand miles Just to slip this skin.
 

Bild
Night has fallen, I'm lyin' awake, I can feel myself fading away, So receive me brother with your faithless kiss, Or will we leave each other alone like this On the streets of Philadelphia.
 

01.11.2015.

Philly - City of Brotherly Love

Pozor: Jasan stav!
<< 11/2015 >>
nedponutosricetpetsub
01020304050607
08091011121314
15161718192021
22232425262728
2930

AFRIKA

AZIJA
Bliski Istok
- Jaffa
- Haifa
- Tel Aviv
- Jeruzalem 1
- Jeruzalem 2
- Bliski Istok
Gruzija
- Gruzija
Hong Kong
- Hong Kong
- Kowloon
Filipini
- Angeles/Dau
- Manila 1
- Manila 2
- Taal
Kina
- Peking
- Sangaj 1
- Sangaj 2
Sjeverna Koreja
- D.M.Z.
Juzna Koreja
- Seul
Mongolija
- Mongolija
Turska
- Antalya
- Dimcay-Alanya
- Istanbul
- Side

EVROPA
Bosna i Hercegovina
- Arapuša
- Banja Luka
- Banovici
- Bihac
- Bijeljina
- Blagaj
- Boračko jezero
- Brcko
- Bosanski Brod
- Bosanska Krupa
- Bosanski Novi
- Bosanska Otoka
- Bosanski Petrovac
- Bosanski Samac
- Bosanska Kostajnica
- Bratunac
- Busovača
- Cazin
- Doboj
- Doboj2011
- Drvar
- Foča
- Gorazde
- Gračanica
- Gradacac
- Hutovo Blato
- Ilidza
- Ilijaš
- Jajce
- Jezero Modrac
- Kakanj
- Kalesija
- Ključ
- Kozarac
- Kraljeva Sutjeska
- Kravice
- Ljubija
- Martin Brod
- Modriča
- Mostar
- Mrkonjic Grad
- Jablanica
- Maglaj
- Medugorje
- Neum
- Odzak
- Osinja
- Prijedor
- Prnjavor
- Počitelj
- Potočari
- Rijeka Drina
- Rijeka Japra
- Rijeka Krivaja
- Rijeka Una
- Ostrozac2005
- Ostrozac2010
- Sanski Most2001-05-08-09
- Sarajevo 2002
- Sarajevo 2010
- Sarajevo 2012
- Srebrenica
- Srebrenik
- Tešanj
- Travnik
- Trnovo
- Tuzla 2006
- Tuzla
- Visegrad
- Visoko
- Vranduk
- Velika Kladusa
- Zenica
- Zepce
- Živinice
- Zvornik
Albanija
- Tirana
Andora
- Canillo
- La Vella
Austrija
- Bec
- Brixlegg
- Innsbruck
- Kufstein
- Kramsach
- Leogang
- Pertisau
- Rattenberg
- Reith i. A.
- Salzburg
- Strass im Zillertal
- Zillertal
Belgija
- Bruxelles
Bugarska
- Ruse
Ceska
- Prag
Francuska
- Aix en Provence
- Carcassonne
- Castelnaudary
- Foix
- Lestelle-Betharram
- Lourdes1
- Lourdes2
- Marselj
- Pariz
- Pariz2012 01
- Pariz2012 02
- Lourdes 3
- Saint-Girons
- Saint Pe de bigorre
- Toulouse
- Versailles
Grčka
- Kreta
Hrvatska
- Dubrovnik
- Nin
- Plitvicka jezera
- Rab
- Rijeka
- Vir
- Zadar
- Zagreb 2009
- Zagreb 2010
Irska
- Dublin
Ujedinjeno Kraljevstvo
- Belfast i Sjeverna Irska
Italija
- Alghero (Sardinija)
- Bergamo 2009
- Bergamo 2010
- Bergamo 2012
- Lido
- Palermo
- Bibione
- Bologna
- Ancona/Sirolo/Nomana
- Lucca
- Lutago
- Modena
- Napulj
- Pisa
- Trst
- Venecija 2008
- Venecija 1999
- Venecija 2010
- Trapani (Sicilija)
- San Michele
- Firenca
- Rim
- Viareggio
Latvija
- Riga
Madarska
- Budimpesta
- Szombathely
Nizozemska
- Amsterdam2015
- Arnhem 2009
- Arnhem 2010
- Den Haag
- Eindhoven
- Enschede
- Huizen
- Venlo 2006
- Venlo 2010
Njemacka
- Ahaus
- Bad Driburg
- Berchtesgaden
- Berlin
- Bremerhaven
- Dingden-Hamminkeln
- Geldern
- Halle a.d.S.
- Halle (Westf.)
- Hamburg
- Langeoog
- Frankfurt
- Hettstedt
- Kevelaer
- Köln
- Lutherstadt Eisleben
- München
- Münster
- Norderney
- Norddeich
- Oberstdorf
- Seeburg
- Soest
- Straelen
- Stuttgart
- Wendlingen
Norveska
- Oslo
- Vestfold-Akershus
Poljska
- Gdansk
- Varšava
- Wroclaw
Portugal
- Porto
- Vila Nova de Gaia
Rumunija
- Bukurest
- Giurgiu
Rusija
- Moskva
Slovacka
- Bratislava
- Žilina
Slovenija
- Lipica
- Ilirska Bistrica
Spanija
- Ampuriabrava
- Barcelona
- Castello d'Epuries
- Figueres
- Girona
- Granada1
- Granada2
- Lancarote
- Sevilla
- Santander 2008
- Santander 2009
Svedska
- Göteborg
- Smaland
Svicarska
- Zürich
Vatikan
- Vatikan
Razna putovanja
- Razna putovanja

AMERIKA

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
532472

Powered by Blogger.ba