Pozor: Jasan stav! 2013/11

Pozor: Jasan stav!

Sve slike koje na ovom blogu prikazem samo su moje. Moja autorska prava me ne zanimaju. Slike i sve druge informacije koje pronadete ovdje mozete koristiti kako god pozelite.

29.11.2013.

hmm

Jedan covjek je pet mjeseci lezao mrtav u svojoj kuci. Niko nije ni primijetio da ga nema. Danas takvi dogadaji nisu vise vrijedni ni spomena u novinama. …ali ono sto mene potice na razmisljanje je cinjenica sto je taj covjek imao preko 1900 prijatelja na facebooku.

Na kraju krajeva postavljam i sebi neka pitanja:

Da li bi neko primijetio da me nema ?

Da li bi neko zalio za mnom ?

Koliko ja imam pravih prijatelja ?

…i cemu sluze digitalni prijatelji ?

28.11.2013.

Foix - Francuska - 2013


Christian d’Orgeix (* 1927, Foix -Département Ariège)

26.11.2013.

"babo"

Pocetkom devedestih godina poceo sam koristiti neke turcizme koje nisam upotrebljavao do tada. Oca sam npr. poceo zvati “babo“. To mi se tada cinilo nekako pametnije i ispravnije. Sjecam se jos dobro da sam se divio Hrvatima koji su preko noci promijenili svoj rjecnik. Ne mislim na one ljude u Hrvatskoj, oni su valjda vec uvijek pricali kao sto pricaju danas…vise ili manje…nego kontam na one Hrvate sto zive kod nas. Mislim da svaki narod ima pravo da prica onako kako to zeli i kako mu se cini najispravnije.

Neki su mi se rugali i ismijavali su me zbog toga. A sad, nakon toliko godina, cak su i Njemci preuzeli rijec “babo“. Ne od Bosnjaka, nego od Turcina…ali nije bitno…rijec je sad i zvanicno upotrebljiva u njemackom govoru. Ona je u zadnje vrijeme postala sinonim za rijeci otac, gazda, sef.

U Njemackoj se svake godine bira “rijec godine u govoru mladih“. Ove godine je rijec “babo“ osvojila prvo mjesto. U obrazlozenju komisije koja radi za uglednu izdavacku kucu Langenscheidt pise da je njemacka omladina koristi maltene inflacionarno.

Cesto se ne zna tacno koje poceo prvi koristi neki pojam, odakle je sve kernulo, ko je odgovoran ili zasluzan za upotrebu. Ali je u ovom slucaju ipak jasno. Raper “Haftbefehl“ (nalog za uhicenje) je pjesmom “Chabos wissen, wer der Babo is“ taj izraz ulicnog zargona prenjeo na cijelo njemacko drustvo.

Pogledajte tu pjesmu:

25.11.2013.

Sve što ste oduvijek željeli znati o drogi, ali ste se bojali pitati

23.11.2013.

Castello d'Epuries - Spanija - oktobar 2013

  

22.11.2013.

PUTO!! ... puto nace y puto se muere

Vise puta vec napisah da sam misljenja da u BiH nema bogatih ljudi. Koliko god neko u BiH krao, otimao ili sebe smatrao vanredno pametnim, neka zna da je ipak drzavljanin zemlje treceg svijeta.

Jer kad na primjer drzavljanin ove prelijepe zemlje namjerava odputovati u Argentinu, treba mu naravno ulazna viza za tu zemlju. I zato on mora fino sjesti u auto i otici do Budimpeste. Ali prije nego sto krene, on mora dogovoriti termin u argentinskom konzulatu. Taj termin moze dogovriti tek tri mjeseca pred odlazak u Argentinu. Uprkos tome sto povratni let mora rezervisati vec puno ranije. Sto znaci, da mu propada novac ako mu ne odobri argentinska administracija zahtjev. Za vizu mu treba hrpa suludih birokratskih papira i potvrda. Pored toga mu treba i kreditna kartica. Jer ako nema ziro racun i kretinu karticu, nece moci ni ici u Argentinu.

Svejedno je da li si dovoljno bogat da platis onih 50 € za vizu. Ti nadalje ostajes osoba nize vrijednosti, to nema veze sa novcem. I sad jos zamislite kako je nasim zemljacima kad namjeravaju obici Argentinu, Paragvaj, Urugvaj i Cile.

…ne … bogatih ljudi u BiH zaista nema.

Nasa politicka elita se brine samo o sebi a nasa diplomatska sluzba je nesposobna i korumpirana.

Ovu pjesmu cu zato posvetiti svima sto rade u nekom diplomatskom ili konzularnom predstavnistvu nase drzave Bosne i Hercegovine:

21.11.2013.

Lestelle-Betharram - Francuska - 2013

 

Patricia je nekada napisala i ovo:

D'Allemagne l'histoire passee est une injure
D'Allemagne l'avenir est une aventure
D'Allemagne je connais les sens interdits
Je sais ou dorment les fusils
Je sais ou s'arrete l'indulgence.

...cista poezija !


18.11.2013.

Canillo - Andora - oktobar 2013

Nakon vise od dvadeset godina ponovo sam bio u drzavici Andori. Sve je dijelovalo kao prije. Uzalundno sam trazio duh napretka. Ta zabacena i zaboravljena drzavica je porezni raj, vecina turista samo zbog toga putuje tamo. Pa se mozda zato oni i ne trude da pridobiju turiste prirodnim ljepotama nego ih odmah na granici docekaju velikim soping centrima. Posjetioci mogu tu kupiti sve sto pozele i mogu se zatim odmah vratiti svojim domovima, tako da i ne posjete unutrasnjost ove zemlje. Ali to naravno ne vrijedi za mene. Jer mene svakako ne zanima nepotrebno konzumiranje, a jos manje me privlace jeftine cigarete ili alkohol...pa me to naravno nije moglo odvratiti od namjere da nanovo upoznam to brdovito podrucje.

Na visini od 1.500 m nalazi se gradic Canillo. Taj gradic svoj izgled u protiklih hiljadu godina izmijenio nije. Ima tamo naravno, kao i svugdje u krscanskom svijetu, neka stara crkva. “Església de Sant Joan de Caselles“ sagradena je vec u desetom stoljecu i vrijedi je obici. Valjda treba spomenuti da se u ovoj regiji zadnjih decenija naglo razvio i zimski turizam.  

Ali bez obzira, ja kad cujem pojam “Andora“ ja se ne sjetim odmah te zemlje u Pirenejima nego mahinalno pomislim na roman Maxa Frischa. On je meni licno jedan od najdrazih autora a ta njegova drama „Andora“ mi je jedna od njegovih najboljih djela.

Ukratko o sadrzaju:

Mladic Andri zivi kod svog oca. Ali posto mu je majka strankinja, otac ga je ubijedio da je jetim i Jevrej. Andri se cijeli zivot bori protiv predrasuda ali ih ipak preuzima vremenom. I kad na kraju saznaje da zapravo nije to sto misli da jeste, on se umorio boreci protiv diskriminacije i potragom za vlastitim identitetom. Zato se on ne zeli odreci svog “pogresnog“ jevrejskog identiteta. On je najzad shatio da je svejedno ko je on…vazno je samo da je neko jer ljudi bez identiteta su bas “NIKO“…a niko ne mora biti neko.

Citajuci knjigu mi se osjecamo zatecenima. Frisch spretno otkriva stereotipe i predrasude u nasim mislima. Shvatamo da su oni prisutni u svakome od nas mada nisu nicim opravdani.

Ja sam zivio cijeli zivot u tudem svijetu i bio sam manjina…u djecjem vrticu, u skoli, na faksu, na radnom mjestu. Pitao sam se cesto ko sam ili sta sam. Borio sam se protiv diskriminacije…i borim se jos uvijek. Dok sam bio mlad, mislio sam da se moram odluciti za neki uobicajni i svima poznati identitet. Tek poslije sam razumio da sam jedninstvno bice…da uticu razni vanjski indikatori na mene i time na moje ponasanje. Ova knjiga mi je pomogla u procesu sazrivanja po pitanju mog vlastitog identiteta i ona je time postala i dio mene

Frisch opcenito ima vrlo jednostavan nacin pisanja. Drag mi je jer nije nametljiv. Ostavlja citaocu dovoljno prostora da razmisli i da na kraju sam shvati gdje grijesi. Duhovita ostoumna kritika drusva i spoznaja da niko nije toliko cestit da bi bio nepogresiv provlace se kroz sve njegove romane.

 

Soldeu
16.11.2013.

FREE THE ARTIC 30

15.11.2013.

Castelnaudary - Francuska - 2013

13.11.2013.

Saint Pe de bigorre - Francuska - 2013

Dok autom putujem kroz BiH ja ne mogu slusati radio stanice jer se frekvencije mijenjaju svako par kilometara. Te nekoordinirane frekvencije u Francuskoj nisu uopste problem. Tamo je najveci problem sto oni ne emituju muziku. Imaju oni puno radio stanica ali na koju god prebacim oni pricaju, objasnjavaju, raspravljaju, savjetuju ili diskutiraju do besvjesti. To je od velike pomoci ako zelis usavrsiti znanje francuskog jezika. Ali ako si ljubitelj francuske muzike, to te moze bas iznervirati. 

 

12.11.2013.

Figueres - Spanija - oktobar 2013

Nisu najkontrovezniji nadrealisti Nele ili Duro…

nego je to bio Salvdor Dali ! Onaj genijalni slikar sto je podsticao egcentricnost. On je umisljao da je Arap, nosio je ekstravagantne sesire, na svaku njegovu sliku je nacrtao zenu koju je volio, a vrhunac egcentricnosti je dostigao kada se na izlozbi nadrealista u Londonu 1936. godine pojavio u ronilackom odjelu.
 
Bio sam prije par dana u njegovom rodnom gradu. Ni sam ne znam sta sam ocekivao tamo…mozda da voda tece uzvodno, da se vrijeme topi, traktore sto lete kroz vazduh...nemam pojma. Ali sam ocekivao previse. Jer ono sto sam tamo pronasao, nije me bas odusevilo. Figureres je jednostavan grad u kome zive obicni ljudi koji imaju oci, nos i usta upravo tamo gdje ih imam i ja.

Ova slika "Postojanost pamćenja" je iz 1931. godine. Slika prikazuje karakteristicno Dalijevo prikazivanje „mekoce” i „tvrdoce”. Satovi predstavljaju Camembert sir koji se topi na suncu. Na slici se prepoznaje i ljudski lik, zapravo se radi o apstraktnom autoportretu.

11.11.2013.

Džordž Orvel - Životinjska Farma

„Drugovi, već ste čuli za moj neobični san od prošle noći. Ali o tome ću kasnije. Najprije vam moram reći nešto drugo. Ne mislim, drugovi, da ću s vama provesti još mnogo vremena i osjećam svojom dužnošću da vam prije nego što umrem prenesem iskustva koja sam stekao. Život mi je bio dug, i dok sam usamljen ležao u svom dijelu svinjca, imao sam mnogo vremena za razmišljanje, pa mislim da mogu reći kako razumijem prirodu života na ovoj zemlji jednako dobro kao i svaka druga životinja. O tome vam želim govoriti.

Drugovi, kakav je sada naš život? Pogledajmo: naš život je bijedan, tegoban i kratak. Kada dođemo na ovaj svijet, daju nam upravo toliko hrane da jedva preživimo. Oni koji to mogu podnijeti, prisiljeni su raditi do posljednjeg atoma snage. Kada prestanemo biti korisni, istog trenutka nas kolju s odvratnom okrutnošću. Nijedna životinja u Engleskoj nakon što napuni godinu dana ne zna što znači sreća ili dokolica. Nijedna životinja u Engleskoj nije slobodna. Život životinje je bijeda i ropstvo; to je živa istina.

Ali, je li naša sudbina naprosto dio općeg prirodnog poretka? Ili je to stoga što ova naša siromašna domovina ne može onima koji u njoj prebivaju pružiti pristojan život? Ne, drugovi, tisuću puta ne! Klima je dobra, a plodno tlo Engleske može pružiti izobilje hrane i mnogo većem broju životinja. Samo bi naša farma mogla hraniti tuce konja, dvadeset krava, na stotine ovaca — i svi bi mogli živjeti tako ugodno i dostojanstveno da to prelazi granice naše mašte. Zašto onda i dalje živimo u ovim bijednim uvjetima? Zato, što nam gotovo sav proizvod našeg rada ukradu ljudska bića. To je bit svih naših problema. Sabrana je u jednoj riječi — Čovjek! Čovjek je jedini stvarni neprijatelj kojeg imamo. Uklonite čovjeka, i osnovni uzrok gladi i pretjeranog rada bit će ukinut zauvijek.

Čovjek je jedino stvorenje koje troši a ne proizvodi. On ne daje mlijeko, ne nosi jaja, preslab je da vuče plug, prespor da uhvati zeca. Pa ipak je gospodar svih životinja. Zapošljava ih i daje im minimum koji će ih spriječiti da skapaju od gladi, a ostatak zadržava za sebe. Mi obradujemo zemlju, naš gnoj je čini plodnijom, ali medu nama nema nijednog koji posjeduje više od svoje gole kože. Vi, krave, koje vidim ispred sebe, koliko ste tisuća litara mlijeka dale prošle godine? Što se dogodilo s tim mlijekom kojim ste trebale othraniti jedru telad? Svaka kap otišla je niz grla naših neprijatelja. A vi, kokoši, koliko ste jaja snijele prošle godine i koliko se iz njih izleglo pilića? Ostatak je otišao na tržnicu da bi Džons i njegovi ljudi zaradili novac. A ti, Klover, gdje su ti četiri ždrebeta koja si oždrijebila i koja su ti u starosti trebala biti pomoć i radost? Nijedno nije dočekalo ni godinu dana i već je prodano — više ih nikada nećeš vidjeti. Jesi li u zamjenu za tvoje četvero siročadi i sav tvoj rad u polju dobila išta osim bijednog obroka i staje?

Ali ni tako bijednim životima, kakvi su naši, nije dopušteno da traju svoj prirodni vijek. Ne prigovaram zbog sebe, jer ja sam jedan od sretnika. Meni je dvanaest godina i imao sam preko četiri stotine potomaka. Takav je prirodni život svinje. Ali na kraju nijedna životinja ne izbjegne okrutnom nožu. Vi, mlada prasad za tovljenje što sjedite ispred mene, u roku od jedne godine svaki će od vas završiti skvičeći na stratištu. Taj užas čeka sve nas: i krave, i svinje, i kokoši, i ovce — svakoga. Ni konje ni pse ne čeka bolja sudbina. Onog dana kada tvoji snažni mišići izgube snagu, tebe će, Boksera, gospodin Džons poslati živoderu, koji će te zaklati i od tebe skuhati hranu za lisičare. Što se tiče pasa, kada ostare i izgube zube, Džons im zaveže oko vrata ciglu i utopi ih u najbližoj bari.

Nije li onda, drugovi, kristalno jasno da sve nedaće ovog života proistječu iz tiranije ljudskih bića? Jedino ako se oslobodimo čovjeka, proizvod našeg rada pripast će nama. Gotovo preko noći možemo postati bogati i slobodni. Što treba da se radi? Noću i danju, dušom i tijelom, radimo na tome da zbacimo ljudsku rasu! Drugovi, moja vam je poruka: Pobuna! Ja, doduše, ne znam kada će doći do pobune, to može biti za tjedan dana ili za stotinu godina, ali znam, pouzdano, kao što vidim ovu slamu pod svojim nogama, da će pravda prije ili kasnije slaviti pobjedu. Razmislite, drugovi, o svom životu i o ovome što sam vam rekao. I, a to je najvažnije, prenesite moju poruku onima koji dolaze poslije vas, kako bi se buduće generacije borile do konačne pobjede.

Ne zaboravite, drugovi, da morate ostati odvažni do kraja. Ništa vas ne smije skrenuti s pravog puta. Nemojte slušati kada vam budu govorili da Čovjek i životinje imaju zajedničke interese, da napredak jednog predstavlja i napredak drugih. Sve je to laž. — Čovjek gleda jedino svoje interese. Zato neka medu nama životinjama vlada savršeno jedinstvo i savršeno drugarstvo u borbi. Svi ljudi su neprijatelji. Sve životinje su drugovi.”

U tom času nastade strahovita buka. Dok je Major još govorio, četiri velika štakora ispuziše iz svojih rupa i slušahu ga sjedeći na stražnjim nogama. Iznenada primijetiše ih psi i samo zahvaljujući tome što su hitro jurnuli u rupe, štakori spasiše svoje živote. Major podiže nogu tražeći tišinu.

„Drugovi”, reče, „ovaj se slučaj mora riješiti. Jesu li nam nepripitomljene životinje, kao što su štakori i zečevi, prijatelji ili neprijatelji? Stavljam to pitanje na glasanje: Jesu li štakori naši drugovi?”

Glasalo se odmah i nadmoćnom većinom bi odlučeno da su štakori drugovi. Samo se četvero nije složilo, tri psa i mačka, za koju se kasnije otkrilo da je glasala za obje strane. Major nastavi:

„Još nešto vam želim reći, u stvari samo ponoviti: upamtite zauvijek da je neprijateljstvo prema Čovjeku i svemu njegovom naša dužnost. Tko god ima četiri noge, ili krila, taj je prijatelj. I zapamtite također, da u borbi protiv Čovjeka ne smijemo spasti na to da mu sličimo. Čak i kad ga pobijedite, nemojte usvojiti njegove poroke. Nijedna životinja nikada ne smije živjeti u kući, spavati u krevetu, nositi odjeću, piti alkohol, pušiti, posjedovati novac ili postati trgovac. Sve su Čovjekove navike grijeh. I što je najvažnije, nijedna životinja ne smije tlačiti drugu životinju. Slabi ili jaki, pametni ili priprosti, svi smo mi braća. Nijedna životinja nikada ne smije ubiti drugu životinju. Sve su životinje jednake.

A sada, drugovi, da vam ispričam svoj san od prošle noći. Taj san vam ne mogu opisati. Sanjao sam kako će izgledati Zemlja kada nestane Čovjek. San me podsjetio na nešto što sam davno zaboravio. Prije mnogo godina, dok sam još bio malo svinjče, moja majka i druge krmače često su pjevale staru pjesmu kojoj su znale samo melodiju i prve tri riječi. U djetinjstvu sam znao tu melodiju, ali sam je već davno zaboravio. Medutim, prošle noći ponovo mi se javila li snu. Štoviše, navrle su mi u sjećanje riječi te pjesme — riječi za koje sam siguran da su generacijama bile zaboravljene, a koje su životinje pjevale od davnina. Sada ću vam, drugovi, otpjevati tu pjesmu. Star sam i glas mi je promukao, ali, kada vas naučim melodiju, vi ćete je pjevati bolje. Zove se ‚Životinje Engleske’.”

Stari Major pročisti grlo i zapjeva. Kao što je sam rekao, glas mu je bio promukao, ali je pjevao prilično dobro, a i melodija je bila živahna. Riječi su glasile ovako:

Životinje Engleske i Irske,
Životinje svih meridijana,
Čujte moju radosnu poruku
O zlatnom dobu što je pred nama.

Prije il’ kasnije doći će dan,
Tiranin Čovjek svrgnut će biti,
I plodnim će poljima Engleske
Samo četveronošci gaziti.

Nestat će karika s naših njuški,
Jaram neće žuljat’ naše šije,
Mamuza će zauvijek zarđat’
A bič — kao da ga bilo nije!

To obilje um pojmit’ ne može:
Sijeno, pšenica, ječam i zob,
Djetelina, grah i plodovi repe,
Sve bit će naše kad dođe ta dob.

Jarko će sjati polja Engleske,
Čistije će biti njene vode,
Svježije puhat će povjetarci
Tek kada dođemo do slobode.

Tom danu moramo stremiti svi,
Al’ prije neg’ dođe, makar umrli,
Krave, konji, guske i purani
U borbu! Svak’ slobodi da hrli!

Životinje Engleske i Irske,
Životinje svih meridijana,
Počujte i širite poruku
O zlatnom dobu što je pred nama!

Pjesma je oduševila životinje i prije nego što je Major završio, one mu se pridružiše. Melodiju i poneku riječ upamtile su čak i najgluplje, a pametnije, poput svinja i pasa, naučile su za nekoliko minuta čitavu pjesmu napamet. A onda nakon nekoliko pokušaja, čitavom se farmom odlučno i jedinstveno zaori „Životinje Engleske”. Krave su mukale, psi zavijali, ovce blejale, konji rzali, patke kvakale. Toliko su bile oduševljene pjesmom da su je otpjevale pet puta zaredom, a možda bi tako i nastavile cijelu noć da ih Džons nije prekinuo.

10.11.2013.

Saint-Girons - Francuska - 2013

Tu te laisses traîner d'endroit en endroit,
Sans même savoir pourquoi;
C'est un mot doux que le vent t'envoie,
Et tu regardes surpris autour de toi.

L'amour qui resta là-bas, sur place,
T'appelle de revenir, avec douceur:
Ô, reviens, je t'aime, je me lasse,
Tu es mon unique bonheur!

Saint Lizier...sjeverno od Saint Girons Saint Lizier...sjeverno od Saint Girons Saint Lizier...sjeverno od Saint Girons Saint Lizier...sjeverno od Saint Girons
09.11.2013.

75

Na danasnji dan prije 75 godina su gorijele vatre. Trebamo se toga prisetiti…ito ne samo danas nego inace. Tesko je i samo zamisliti sav taj bol i jad, jer nismo ga osjetili na vlastitoj kozi...ali pokusaj ipak razumjeti sta ovaj dan znaci nekim ljudima.

08.11.2013.

Lorelaj (Heinrich Heine)

Ja ne znam šta treba da znači
Da tako tugujem,
O nekoj starinskoj priči
Jednako umujem.

Tu mirno protiče Rajna,
Hladno je, hvata se mrak!
Na vrhu brijega igra
Posljednji sunčev zrak.

A na tom brijegu se vidi
ljepote djevojke stas;
Ona sva u zlatu blista,
I zlatnu češlja vlas.

Sa zlatnim češlja je cešljem,
I pjeva još uz to,
A glas od pjesme zvuči
Silno i čudesno.

Lađara u malom čunu
Njen divlji zanosni ton;
Na stijene ne gleda dolje,
Već gore gleda on.

I sad lađaru i čamcu
Ja mislim da je kraj:
A sve to sa svojom pjesmom
Učini Lorelaj.

ovo nije jedna od mnogih ... ovo je jedna medu milion ... ova pjesma ima posebno znacenje u njemackoj literaturi ... prije, u ono doba dok jos nisi samo buljili u mobilne, djeca su je ucila i recitirala u skolama ... nije bilo nacitanog Njemca a da nije znao pocetak ove pjesme na pamet:
"Ich weiß nicht, was soll es bedeuten, dass ich so traurig bin; ein Märchen aus uralten Zeiten, das kommt mir nicht aus dem Sinn."

07.11.2013.

Živinice - BiH - august 2013

 

06.11.2013.

06.11.2013.

Nisam vam dugo pricao price....

Nekad mi je neko pricao pricu. Bio sam tad jos dijete, ali je se i danas jos dobro sjecam.
Ne znam ko ju je pisao...ako bude neko od vas znao, neka mi dojavi...

Neki mudar covjek slucajno je saznao da ga je komisja ogovarao u selu. Otisao je do susjeda da bi raspravili nesuglasice. Taj je brzo uvidio svoju gresku (mora da nije bio Bosanac), izvinuo se i pitao ga sta bi mogao uciniti da bi ispravio tu svoju gresu.

Posto je on uzgajao guske, covjek je za ostetu od njega trazio samo jednu gusku. Ali pod uslovom da ode do kaveza koji se nalazio na suprotnoj strani njegovog posjeda, da je usmrti, da joj usput cupa perje i da ga baca visoko u zrak.
Komsiji nije bilo jasno zasto je bas to trazio od njega, ali je ipak pristao. Pridrzavao se bas svega. Puhao je jak vjetar.

Cupajuci zadnje perije sa guske dosao je do ulaza susjedne kuce. Pokucao je i komsija mu je odmah otvorio vrata. On mu zatim rece:

"Prije nego ti konacno oprostim imam samo jos jedan uslov. Hajd' se sad ponovo vrati i pokupi svo perje koje si bacao u zrak."
Zacudeno mu odgovori onaj drugi da je to nemoguce jer je vjetar odnjeo perje na sve strane svijeta. Te da niko ne bi mogao ispuntiti taj uslov.

"Eh vidis, kao sto ne mozes to perje ponovo pokupiti, tako ne mozes ni povratiti rijec koju si izustio pred narodom. Ona se brzo siri i niko ne moze kontrolisati kuda ona ide. Zato tu svoju gresku ispraviti ne mozes. Meni ne treba tvoja guska niti mi treba perje. Zelim samo da u buduce pazis sta, s kim i o cemu pricas!"

 

05.11.2013.

Köln - Njemacka - april 2013

04.11.2013.

.

04.11.2013.

Boračko jezero - BiH - august 2013

 

03.11.2013.

Sevilla - Spanija - januar 2013

 

03.11.2013.

02.11.2013.

Modrica - BiH - august 2013

 

02.11.2013.

...a znas onaj osjecaj

...kad hiljadu i prvi put cujes neku pjesmu...i tek tad...odjednom...shvatis u potpunosti tekst te pjesme...

ima raznih obrada ove pjesme...ali sam ja dijete osamdestih, pa mi je ipak ova varijanta najdraza. 

To sto je pjeva homoseksualac nije smetalo nas prije...slusali smo mi i Freddya Mercurya, Frankie goes to Hollywood, Culture Club, Georgea Michaela ... sve homoseksualci... pa sta?

I to so ljudi !

 

 

01.11.2013.

Rijeka - Hrvatska - august 2013

Pozor: Jasan stav!
<< 11/2013 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930

AFRIKA

AZIJA
Bliski Istok
- Jaffa
- Haifa
- Tel Aviv
- Jeruzalem 1
- Jeruzalem 2
- Bliski Istok
Gruzija
- Gruzija
Hong Kong
- Hong Kong
- Kowloon
Filipini
- Angeles/Dau
- Manila 1
- Manila 2
- Taal
Kina
- Peking
- Sangaj 1
- Sangaj 2
Sjeverna Koreja
- D.M.Z.
Juzna Koreja
- Seul
Mongolija
- Mongolija
Turska
- Antalya
- Dimcay-Alanya
- Istanbul
- Side

EVROPA
Bosna i Hercegovina
- Arapuša
- Banja Luka
- Banovici
- Bihac
- Bijeljina
- Blagaj
- Boračko jezero
- Brcko
- Bosanski Brod
- Bosanska Krupa
- Bosanski Novi
- Bosanska Otoka
- Bosanski Petrovac
- Bosanski Samac
- Bosanska Kostajnica
- Bratunac
- Busovača
- Bužim
- Cazin
- Doboj
- Doboj2011
- Drvar
- Foča
- Gorazde
- Gračanica
- Gradacac
- Hutovo Blato
- Ilidza
- Ilijaš
- Jajce
- Jezero Modrac
- Kakanj
- Kalesija
- Ključ
- Kozarac
- Kraljeva Sutjeska
- Kravice
- Ljubija
- Martin Brod
- Modriča
- Mostar
- Mrkonjic Grad
- Jablanica
- Maglaj
- Medugorje
- Neum
- Odzak
- Osinja
- Prijedor
- Prnjavor
- Počitelj
- Potočari
- Rijeka Drina
- Rijeka Japra
- Rijeka Krivaja
- Rijeka Tara
- Rijeka Una
- Ostrozac2005
- Ostrozac2010
- Sanski Most2001-05-08-09
- Sarajevo 2002
- Sarajevo 2010
- Sarajevo 2012
- Srebrenica
- Srebrenik
- Tešanj
- Travnik
- Trnovo
- Tuzla 2006
- Tuzla
- Visegrad
- Visoko
- Vranduk
- Velika Kladusa
- Zenica
- Zepce
- Živinice
- Zvornik
Albanija
- Tirana
- Lezhe
Andora
- Canillo
- La Vella
Austrija
- Bec
- Brixlegg
- Innsbruck
- Kufstein
- Kramsach
- Leogang
- Pertisau
- Rattenberg
- Reith i. A.
- Salzburg
- Strass im Zillertal
- Zillertal
Belgija
- Bruxelles
Bugarska
- Ruse
Ceska
- Prag
Francuska
- Aix en Provence
- Carcassonne
- Castelnaudary
- Foix
- Lestelle-Betharram
- Lourdes1
- Lourdes2
- Marselj
- Pariz
- Pariz2012 01
- Pariz2012 02
- Lourdes 3
- Saint-Girons
- Saint Pe de bigorre
- Toulouse
- Versailles
Grčka
- Kreta
Hrvatska
- Dubrovnik
- Nin
- Plitvicka jezera
- Rab
- Rijeka
- Vir
- Zadar
- Zagreb 2009
- Zagreb 2010
Irska
- Dublin
Ujedinjeno Kraljevstvo
- Belfast i Sjeverna Irska
Italija
- Alghero (Sardinija)
- Bergamo 2009
- Bergamo 2010
- Bergamo 2012
- Lido
- Palermo
- Bibione
- Bologna
- Ancona/Sirolo/Nomana
- Lucca
- Lutago
- Modena
- Napulj
- Pisa
- Trst
- Venecija 2008
- Venecija 1999
- Venecija 2010
- Trapani (Sicilija)
- San Michele
- Firenca
- Rim
- Viareggio
Latvija
- Riga
Madarska
- Budimpesta
- Szombathely
Nizozemska
- Amsterdam2015
- Arnhem 2009
- Arnhem 2010
- Den Haag
- Eindhoven
- Enschede
- Huizen
- Venlo 2006
- Venlo 2010
Njemacka
- Ahaus
- Bad Driburg
- Berchtesgaden
- Berlin 2006
- Berlin 2017
- Bremerhaven
- Dingden-Hamminkeln
- Geldern
- Halle a.d.S.
- Halle (Westf.)
- Hamburg
- Langeoog
- Frankfurt
- Hettstedt
- Kevelaer
- Köln
- Lutherstadt Eisleben
- München
- Münster
- Norderney
- Norddeich
- Oberstdorf
- Ostrvo Poel
- Potsdam
- Schwerin 1
- Schwerin 2
- Seeburg
- Soest
- Straelen
- Stuttgart
- Wendlingen
Norveska
- Oslo
- Vestfold-Akershus
Poljska
- Gdansk
- Varšava
- Wroclaw
Portugal
- Porto
- Vila Nova de Gaia
Rumunija
- Bukurest
- Giurgiu
Rusija
- Moskva
Slovacka
- Bratislava
- Žilina
Slovenija
- Lipica
- Ilirska Bistrica
Spanija
- Ampuriabrava
- Barcelona
- Castello d'Epuries
- Córdoba
- Écija
- Figueres
- Girona
- Granada1
- Granada2
- Lancarote
- Sevilla
- Santander 2008
- Santander 2009
Svedska
- Göteborg
- Smaland
Svicarska
- Zürich
Vatikan
- Vatikan
Razna putovanja
- Razna putovanja

AMERIKA

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
593105

Powered by Blogger.ba