Pozor: Jasan stav! 2013/06

Pozor: Jasan stav!

Sve slike koje na ovom blogu prikazem samo su moje. Moja autorska prava me ne zanimaju. Slike i sve druge informacije koje pronadete ovdje mozete koristiti kako god pozelite.

30.06.2013.

A.F.K.

Hvala sto me citate i sto pratite desavanja na ovom blogu. Ja vam se zahvaljujem i za sve komentare, sugestije i nase muhabete tokom proteklih mjeseci.

Ali trenutno nemam vremena, niti imam snage i volje da bilo sta pisem ... i zato necu narednih sedmica objavljivati postove. Nije to znak ljenosti, kamoli nedostatak motivacije ili inspiracije ... nego je ovo jednostavno razdoblje u kojem se zelim posvetiti precim predmetima i u kojem se zelim malo vise zabaviti svojom duhovnom izgradnjom.

Mozda se cujemo ponovo u septembru.

...a do tada se cuvajte.
 
 

30.06.2013.

 

30.06.2013.

Hamburg - april 2014

29.06.2013.

Hamburg

28.06.2013.

Hamburg - Speicherstadt

 

28.06.2013.

Hamburg - St. Pauli

27.06.2013.

Hamburg - Laeiszhalle

 

27.06.2013.

Hamburg - Pravoslavna crkva

243234724572457245725

27.06.2013.

Hamburg - Chilehaus

nn

26.06.2013.

Hamburg - Elbphilharmonie - Filharmonska sala Elba

Za taj projekat je nekada planirano bilo utrositi 77 miliona eura. U meduvremenu je jasno da ce grad Hamburg ova zgrada kostati oko 800 miliona eura. Otvorenje je bilo planirano za maj 2010. godine. Ali zgrada jos uvjek nije zavrsena.

26.06.2013.

Hamburg - Patrizierhäuser - kuce patricijskih porodica

 

26.06.2013.

Hamburg - Deichtorhallen

 

25.06.2013.

Hamburg - Krameramtsstuben

Krameramtsstuben su najstarije sacuvane kuce u historijskom centru ovog grada.

Sagradene u periodu izmedu 1615. i 1625. godine. Nekada su nezbrinute udovice mogle besplatno koristiti te stanove.

24.06.2013.

Hamburg

. . . . . .

24.06.2013.

Hamburg - Crkva St. Jacobi

 Ono sto su katedrale u rimokatolickoj crkvi, to su Hauptkirchen ili “Glavne crkve“ u evangelistickoj. U Hamburgu ih ima pet: St. Petri, St. Katharinen, St. Michaelis (poznata kao “Michel“), St. Nikolai i St. Jacobi.

21.06.2013.

Hamburg - crkva St. Katharinen

Johann Sebastian Bach je 1701. godine prvi put posjetio crkvu St. Katharinen. Ali je tek njegov koncert u 1720. godini postao legendaran. To ga je cak podstaklo da stvori svoje djelo “Fantazija i fuga g-mol“. Ostalo je zapisano da je Bach velicao i hvalio odlican zvuk crkvenih orgulja. Instrument je u ljeto 1943. godine unisten.

Ali posto ja licno nisam ljubitelj orguljne muzike, evo jedna druga kompozicija velikog Bacha, koju slusam cesto kad se zelim mentalno opustiti i smiriti:

 
21.06.2013.

Hamburg - crkva St. Nicolai

Sa svojih 147,3  metara visine St. Nikolai je nekada imao najvisi crkveni toranj na svijetu. Saveznicke sile nisu samo u vojnoj operaciji Gomorrha (u noci od 24. na 25. juli 1943.) 270.000 stanova unistili, nego su srusili i ovu poznatu bogomolju. Do danas je sacuvan toranj da bi kao spomenik opominjao i da bi podsjecao na posljedice i na stahovite dogadjaje rata.

 

21.06.2013.

Hamburg crkva "St. Michaelis"


U Hamburgu stanuje Marius...i on kaze ovako:
Du sollst nicht lügen
Du sollst nicht töten
Sollst Deine Eltern ehren
Sollst nicht begehren
Die Frau vom Nächsten
Und Du sollst auch nicht stehlen
Du sollst nicht fluchen
Und Du sollst treu sein
Mich lieben wie Dich selbst
Nur einen Gott
Darfst Du Dir leisten
Wehe, Du machst es Dir selbst

21.06.2013.

Hamburg - crkva St. Petri

Od tzv. 5 glavnih crkvi u Hamburgu najstarija zupna crkva je Crkva Sv. Petra. Sagradena je pocetkom 11. stoljeca na tada najvisljem mjestu u gradu. Kao ecclesia forensis se prvi put spominje 1195. godine. Stanovnici Hamburga su 1528. godine kolektivno prihavatili reformarano krscanstvo i time postaje evangelisticka crkva.

Veliki pozar je unistio 07.05.1842 gotovo cijelu crkvu. Ali samo sedam godina kasnije su je po planovima Alexisa de Chateauneufa, Hermanna P. Fersenfeldta i Hermanna J. Maacka ponovo sagradili gradani Hamburga.

 

19.06.2013.

Hamburg - Reeperbahn

Reeperbahn je ulica u naselju St. Pauli u Hamburgu. Ulica je poznata kao cetvrt "crvenih svjetala" i zbog mogucnosti nocnog provoda u barovima i diskotekama.

U jednom od tih barova su 1960. godine Beatlesi poceli graditi svoju karijeru. 48 nastupa u “Indri“,  58 u “Kaiserkelleru“, 92 u “Top Ten Clubu“ i naravno njihovi koncerti 1962. godine sa Little Richardom u legendarnom “Star Clubu“ su im sluzili kao oskocna dasja da bi jednog dana postali navjeci bend svih vremena.

Oni su se 1966. godine ponovo vratili u Hamburg da bi u dvorani Ernst-Merck poslijedni put skupa odrzali koncert u Evropi.

U Kaiserkelleru su se mijenjali s bendom “Rory Storm & the Hurricanes“. Bubnjar te druge klape je bio Rigo Starr. On ce se, to je poznato, kasnije pridruziti Beatlesima.

Na pocetku njihove karijere su svirali 6 do 7 sati dnevo a sa Tony Sheridanom su u dvorani Friedrich-Ebert u Hamburgu snimili i prvu plocu.

U St. Pauliu je takode nekada pjevao i Hans Albers. On je jedan od najpoznatijih njemackih umjetnika. Glumio je u mnogim znamenitim filmovima i ostavio je mnoge poznate evergreene iza sebe, medu kojima je i “La Paloma“, “Auf der Reeperbahn nachts um halb eins“, “Nimm mich mit, Kapitän, auf die Reise“. Te pjesme jos uvijek pjevuse Njemci mada je on preminuo davne 1960. godine.

18.06.2013.

Donjonjemački jezik

Oduvijek me je fascinirao taj jezik koji pricaju oni Njemaci sto zive na sjeveru svoje zemlje. U gradovima ces ga rijetko kad cuti, ali ga ljudi na selu medusobno i danas jos koriste. Ima razlicitih varijanti tog jezika sto podsjeca jako na nizozemski jezik. Stariji ljudi ga znaju cesto bolje pricati od mladih.

Prosle godine sam htio kupiti zivotinju od nekog seljaka. Desilo se to u nekom selu blizu grada Ahausa. Taj seljak nije imao ovcu koju sam ja tada trazio pa me je odveo do susjedne farme. Znajuci da ja ne zivim u toj regiji on pomisli da ga necu razumiti i dobaci nesto na donjonjemackom jeziku svom komsiji. Nismo se bili jos oko cijene dogovorili pa je komsiju zelio tako posavijetovati u nadi da ih ja ne razumim. Ali nije racunao s tim da sam ja vec kao dijete pratio onu Heidi Kabel i da sam za njom ponavljao sve one cudne recenice na donjonjemakom jeziku od kojih ti se zapetlja jezik.   

Siguran sam da ga i vi zelite vjezbati, pa evo tekst. Citajte na glas:

Boßßnije-Häzzejovvinna es ene Staat en Europpa. Et litt em Balkan. Et woodt em Joohr 1992 neu jejründt, nohdämm Juroßlaavijje usseneijn jevalle wohr. Mer kallt offizjäl de Ampsschprooche Boßnėsch, Särbėsch, un Krowaatėsch, de Houpschtadt es Sarrajäwo. Dat Land es en Bundesschtaat uß dä Lannsdeijle Boßßnije un Häzzejovvinna. Di Lück vun doh saare för Iere Schtaat Bosna i Hercegovina udder Босна и Херцеговина.
Dat neue Serbie es uss e'nem blodije Büjerkreesch zwesche 1991 un 1999 entstande, der net nüdisch jewääse wör, un hät vell ze vell unschuldige Minsche het Lääwe jekoss. Noher sen se emmer schlauer, wat se jehat hann, un wat se verlore hann. Wenn d'r menschliche Deefpunk vun Deutschland et KZ-Auschwitz is, dann is d'r menschliche Deefpunk vun Serbie et Massaker von Srebrenica. De Welt hät 1995 zojeluurt un de Welt hät wie 1943 nix ungernomme.

17.06.2013.

Hamburg - Jungfernstieg

To je nekada, u 19. stoljecu, bio puteljak kojim su nedjeljom popodne setale neudate djevojke, u nadi da ce im prici cestiti mladici. Posto se u to vrijeme znalo desiti da neudate dame budu djevice, narod je nazvao ulicu Jungfernstieg, po satrom njemackom izrazu za djevicu: „Jungfer“.

Jungerfernstieg je naravno jos puno starije setaliste. Vec 1235. godine je Grof Adolf IV projektirao ulicu i izvorno ju je nazvao Reesendamm. Gradani su je u 1838. godini asfaltirali i time je postala prva asfaltirana ulica na teritoriji danasnje Njemacke.

Od 1843. do 1881. godine se nalazio Sillem’s Bazar, prvi veci soping centar Njemacke, bas na toj ulici. Prilaz nadkrivenoj pasazi se nalazio u poznatom Hôtel de Russie. Tridesetak ducana u vrlo darezljivom ambijentu je privlacilo kupce.

16.06.2013.

Hamburg - Landungsbrücken

U ljeto 1947. godine pokusala je grupa od preko 4500 Jevreja iz Francuske odseliti u Palestinu. To je britanska mornarica sprijecila. U medunarodnim vodama, negdje blizu grada Haifa, oni su njihov hagana brod "Exodus" nasilno zaustavili i nakon zestoke borbe su ih pomocu tri broda otpratili nazad u Francusku. Posto Jevreji iz protesta nisu htjeli ponovo u Francuskoj da sidu sa broda, Britanci su ih odveli dalje u Hamburg, a zatim u dva logora kod grada Lübecka. To se desilo izmedu 8. i 10. septembra. U Hamburgu su bas ovdje, kod ovih Landungsbrücken koje vidite na slikama, te izbijeglice dodirnule prvi put njemacko tlo.

"Exodus 47" uznemirio je svjetsku javnost i bio je glavni motiv da clanovi UNa glasaju za osnivanje Izraela.

 

 

15.06.2013.

Hamburg - vijecnica Hamburg Altona

 

14.06.2013.

Hamburg - Otto von Bismarck - Prvi njemacki kancelar

Otto von Bismarck se smatra jednim od najvaznijh politicara 19. stoljeca, mozda najsposobnijim diplomatom u njemackoj historiji i nacionalnim herojom. On je 1871. godine ujedinio Njemacku i time je tek stvorio njemacku naciju. Imao je vrlo konzervativne poglede na niz drustvenih pitanja. Odgovoran je za nekoliko ratova, borio se na razne nacine protiv socijal-demokrata, radnickog saveza, sindikata, katolicke crkve i njemackog cara. Ali njegova disciplirana, organizovana, odlucna i nezahtjevna narav me je vec uvijek fascinirala i uticala je na mene.

Na jednom brdascu u Hamburgu danas stoji Bismarck-monument. Sa preko 34 metra to je trenutno najvisi spomenik u Njemackoj.

08.06.2013.

8. Hamburg - Gradska vijecnica

07.06.2013.

7. Wind vun Hamburg

06.06.2013.

6. U Hamburgu se osjecam kao kod kuce

HAMBURG:

MAGLAJ:

 

05.06.2013.

5. Hamburg - Riblja pijaca

"Fischmarkt" u Hamburgu osnovan je 1703. godine. To je djelomicno nadkriveno mjesto gdje cete naci razne standove i gdje cete sresti vjeste prodavace cvijeca, ribe, morskih plodova i drugih prirodnih proizvoda. Onaj ko pozeli obici tu legendarnu riblju pijacu i ko zeli vidijeti galamdzije na radnom mjestu, taj mora rano ustati. Radno vrijeme je od 5:00 h do 9:30 h.

04.06.2013.

4. Hamburg - Medijska metropola

Sve do Drugog svjetskog rata bio je Berlin daleko najveca medijska metropola u Njemackoj. Ali zbog politickih okolnosti, tj. zbog odvojenosti od ostale drzave i radi podijele grada, nakon 1945. godine je Hamburg prestigao Berlin i izrastao je u vodeci medijski grad.

Danas je Hamburg najznacajniji medijski centar u Njemackoj. Preko 14 hiljada medijskih preduzeca obrce samo u tom gradu godisnje oko 25 milijardi €. Preko 50 % svih njemackih novina i casopisa se stampa u Hamburgu. Medu najvecim proizvodacima pisane rijeci su Gruner & Jahr (Stern, Brigitte, GEO, Capital, Schöner Wohnen) i Bauer Media Group (TV Hören und Sehen, Bravo). Nakon ujedinjenja Njemacke najveca izdavacka kuca, Axel Springer-Verlag, se preselila u Berlin, ali nadalje proizvodi pojedine poznate casopise u Hamburgu (Sport Bild, Auto Bild, Computer Bild, Hörzu, TV Digital).

Takode u Hamburgu vodeci politicki magazin "Der Spiegel" ima svoje sjediste, jednako kao i sedmicne novine "Die Zeit". Oba lista se oslanjaju na slobodoumni i liberani svetonazor. Prednjace u formi i sadrzaju i zato su veoma kvalitetni. Oni uticu na politicke krugove i opce prihvacene standarde pa tako direktno i indirektno dijeluju na njemacko drustvo.

Pazljivo citajuci te listovo mogu se naslutiti politicki stavovi novinara. Ipak im nije glavni cilj da prekomjerno manipuliraju citaoce, da propagiraju odredene politicke stranke ili da blagoslove pojedine medijske mogule koji u slobodno vrijeme oponasaju politicare. Talijanski mediji npr. podupiru Berlusconija kao sto Dnevni Avaz otvoreno i permanentno slavi „ogromne uspjehe“ Fahre Radoncica.

Ali za razliku od kineskih, talijanskih ili bosansko hercegovackih medija ti popularni njemacki listovi postupaju prilicno odgovorno. Povijest je Njemce naucila da je sloboda medija izvanredno vrijedno dobro. Bivsi predsjednik Njemacke, C.Wulf, podnio je ostavku, kad je dosla do javnosti informacija da je on pokusao uticati na novinare izdavacke kuce Axel Springer.    

Njemci su shvatili da je neophodan otpor protiv nasilnog nametanja jednoumlja. Posto mi u BiH imamo drugaciju povijest, zato imamo i drugaciji odnos prema nasim slobodama.

03.06.2013.

3. Glavna zeljeznicka stanica u Hamburgu

Glavna zeljeznicka stanica grada Hamburga sagradena je od 1904. do 1906. godine. Danas dnevno prode priblizno 450.000 putnika kroz nju i time je najposjecenija stanica u Njemackoj. U novembru 1941. i u julu 1943. godine saveznicke sile su bombardirale ovu gradevinu i bila je srusena velikim dijelom. Poslije rata je gradska uprava ipak odlucila da obnovi sve zgrade.

Velika dvorana je 150 m duga, 114 metara siroka i 37 metara visoka. Krase je tornjevi koji su 45 metara visoki.

02.06.2013.

2. Hamburg - Tolerancija

Zbog znacajne luke u Hamburg vec uvijek se doseljavao veliki broj stranaca iz cijelog svijeta. Tolerancija medu stanovnicima ovog gradu je na vrlo visokom nivou. Niko te ne gleda kao stranca i ne pita te za porijeklo. Danas u Hamburgu zivi preko 250.000 stranaca iz 43 drzave. Samo 3974 drzavljana Bosne i Hercegovine zivi u ovom gradu.

Nije slucajno i Gothold E. Lessng jedno vrijeme boravio u ovom otvorenom i slobodnom gradu. Mnogi poznati slobodnoumci i umjetnici su zivili i stvarali u Hamburgu. Meni se licno svidaju neke novije muzicke grupe iz Hamburga. Evo jedna od njih, pa procijenite sami:

 

01.06.2013.

1. Hamburg - Vrata u svijet

Hamburg je istovremeno grad i savezna zemlja. U Hamburgu zivi oko 1,7 miliona ljudi iz vise od 180 nacija. On je drugi grad u Njemackoj, i time ekonomsko i kulturno srediste sjeverne Njemacke.

 

Zbog velike i zncajne luke ovaj grad zovu i "vrata u svijet". Luka ovog grada treca je morska luka u  Evropi. U svom svojstvu kao kontejnerski terminal po znacaju zauzima cak, odmah iza Roterdamski luke, drugo mjesto u Evrpi i sedmo mjesto u svijetu. U luci radi priblizno 150.000 ljudi. Iako udaljenost luke od mora iznosi preko 100 km, ona je plovna za sve kontejnerske brodove.  

Na starim kartama iz 9. stoljeca na istom mjestu je vec zacrtana luka. Ali je Hamburg tek 1189. godine postao samoupravni grad, pa se zato ova godina smatra ujedno i osnivajuckom za ovu luku. Svake godine, 07. maja, se slavi velika lucka festa.

Pozor: Jasan stav!
<< 06/2013 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
30

AFRIKA

AZIJA
Bliski Istok
- Jaffa
- Haifa
- Tel Aviv
- Jeruzalem 1
- Jeruzalem 2
- Bliski Istok
Gruzija
- Gruzija
Hong Kong
- Hong Kong
- Kowloon
Filipini
- Angeles/Dau
- Manila 1
- Manila 2
- Taal
Kina
- Peking
- Sangaj 1
- Sangaj 2
Sjeverna Koreja
- D.M.Z.
Juzna Koreja
- Seul
Mongolija
- Mongolija
Turska
- Antalya
- Dimcay-Alanya
- Istanbul
- Side

EVROPA
Bosna i Hercegovina
- Arapuša
- Banja Luka
- Banovici
- Bihac
- Bijeljina
- Blagaj
- Boračko jezero
- Brcko
- Bosanski Brod
- Bosanska Krupa
- Bosanski Novi
- Bosanska Otoka
- Bosanski Petrovac
- Bosanski Samac
- Bosanska Kostajnica
- Bratunac
- Busovača
- Cazin
- Doboj
- Doboj2011
- Drvar
- Foča
- Gorazde
- Gračanica
- Gradacac
- Hutovo Blato
- Ilidza
- Ilijaš
- Jajce
- Jezero Modrac
- Kakanj
- Kalesija
- Ključ
- Kozarac
- Kraljeva Sutjeska
- Kravice
- Ljubija
- Martin Brod
- Modriča
- Mostar
- Mrkonjic Grad
- Jablanica
- Maglaj
- Medugorje
- Neum
- Odzak
- Osinja
- Prijedor
- Prnjavor
- Počitelj
- Potočari
- Rijeka Drina
- Rijeka Japra
- Rijeka Krivaja
- Rijeka Una
- Ostrozac2005
- Ostrozac2010
- Sanski Most2001-05-08-09
- Sarajevo 2002
- Sarajevo 2010
- Sarajevo 2012
- Srebrenica
- Srebrenik
- Tešanj
- Travnik
- Trnovo
- Tuzla 2006
- Tuzla
- Visegrad
- Visoko
- Vranduk
- Velika Kladusa
- Zenica
- Zepce
- Živinice
- Zvornik
Albanija
- Tirana
Andora
- Canillo
- La Vella
Austrija
- Bec
- Brixlegg
- Innsbruck
- Kufstein
- Kramsach
- Leogang
- Pertisau
- Rattenberg
- Reith i. A.
- Salzburg
- Strass im Zillertal
- Zillertal
Belgija
- Bruxelles
Bugarska
- Ruse
Ceska
- Prag
Francuska
- Aix en Provence
- Carcassonne
- Castelnaudary
- Foix
- Lestelle-Betharram
- Lourdes1
- Lourdes2
- Marselj
- Pariz
- Pariz2012 01
- Pariz2012 02
- Lourdes 3
- Saint-Girons
- Saint Pe de bigorre
- Toulouse
- Versailles
Grčka
- Kreta
Hrvatska
- Dubrovnik
- Nin
- Plitvicka jezera
- Rab
- Rijeka
- Vir
- Zadar
- Zagreb 2009
- Zagreb 2010
Irska
- Dublin
Ujedinjeno Kraljevstvo
- Belfast i Sjeverna Irska
Italija
- Alghero (Sardinija)
- Bergamo 2009
- Bergamo 2010
- Bergamo 2012
- Lido
- Palermo
- Bibione
- Bologna
- Ancona/Sirolo/Nomana
- Lucca
- Lutago
- Modena
- Napulj
- Pisa
- Trst
- Venecija 2008
- Venecija 1999
- Venecija 2010
- Trapani (Sicilija)
- San Michele
- Firenca
- Rim
- Viareggio
Latvija
- Riga
Madarska
- Budimpesta
- Szombathely
Nizozemska
- Amsterdam2015
- Arnhem 2009
- Arnhem 2010
- Den Haag
- Eindhoven
- Enschede
- Huizen
- Venlo 2006
- Venlo 2010
Njemacka
- Ahaus
- Bad Driburg
- Berchtesgaden
- Berlin
- Bremerhaven
- Dingden-Hamminkeln
- Geldern
- Halle a.d.S.
- Halle (Westf.)
- Hamburg
- Langeoog
- Frankfurt
- Hettstedt
- Kevelaer
- Köln
- Lutherstadt Eisleben
- München
- Münster
- Norderney
- Norddeich
- Oberstdorf
- Seeburg
- Soest
- Straelen
- Stuttgart
- Wendlingen
Norveska
- Oslo
- Vestfold-Akershus
Poljska
- Gdansk
- Varšava
- Wroclaw
Portugal
- Porto
- Vila Nova de Gaia
Rumunija
- Bukurest
- Giurgiu
Rusija
- Moskva
Slovacka
- Bratislava
- Žilina
Slovenija
- Lipica
- Ilirska Bistrica
Spanija
- Ampuriabrava
- Barcelona
- Castello d'Epuries
- Figueres
- Girona
- Granada1
- Granada2
- Lancarote
- Sevilla
- Santander 2008
- Santander 2009
Svedska
- Göteborg
- Smaland
Svicarska
- Zürich
Vatikan
- Vatikan
Razna putovanja
- Razna putovanja

AMERIKA

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
546858

Powered by Blogger.ba