Sve do Drugog svjetskog rata bio je Berlin daleko najveca medijska metropola u Njemackoj. Ali zbog politickih okolnosti, tj. zbog odvojenosti od ostale drzave i radi podijele grada, nakon 1945. godine je Hamburg prestigao Berlin i izrastao je u vodeci medijski grad.
Danas je Hamburg najznacajniji medijski centar u Njemackoj. Preko 14 hiljada medijskih preduzeca obrce samo u tom gradu godisnje oko 25 milijardi €. Preko 50 % svih njemackih novina i casopisa se stampa u Hamburgu. Medu najvecim proizvodacima pisane rijeci su Gruner & Jahr (Stern, Brigitte, GEO, Capital, Schöner Wohnen) i Bauer Media Group (TV Hören und Sehen, Bravo). Nakon ujedinjenja Njemacke najveca izdavacka kuca, Axel Springer-Verlag, se preselila u Berlin, ali nadalje proizvodi pojedine poznate casopise u Hamburgu (Sport Bild, Auto Bild, Computer Bild, Hörzu, TV Digital).
Takode u Hamburgu vodeci politicki magazin "Der Spiegel" ima svoje sjediste, jednako kao i sedmicne novine "Die Zeit". Oba lista se oslanjaju na slobodoumni i liberani svetonazor. Prednjace u formi i sadrzaju i zato su veoma kvalitetni. Oni uticu na politicke krugove i opce prihvacene standarde pa tako direktno i indirektno dijeluju na njemacko drustvo.
Pazljivo citajuci te listovo mogu se naslutiti politicki stavovi novinara. Ipak im nije glavni cilj da prekomjerno manipuliraju citaoce, da propagiraju odredene politicke stranke ili da blagoslove pojedine medijske mogule koji u slobodno vrijeme oponasaju politicare. Talijanski mediji npr. podupiru Berlusconija kao sto Dnevni Avaz otvoreno i permanentno slavi „ogromne uspjehe“ Fahre Radoncica.
Ali za razliku od kineskih, talijanskih ili bosansko hercegovackih medija ti popularni njemacki listovi postupaju prilicno odgovorno. Povijest je Njemce naucila da je sloboda medija izvanredno vrijedno dobro. Bivsi predsjednik Njemacke, C.Wulf, podnio je ostavku, kad je dosla do javnosti informacija da je on pokusao uticati na novinare izdavacke kuce Axel Springer.
Njemci su shvatili da je neophodan otpor protiv nasilnog nametanja jednoumlja. Posto mi u BiH imamo drugaciju povijest, zato imamo i drugaciji odnos prema nasim slobodama.