Pozor: Jasan stav! 2013/03

Pozor: Jasan stav!

Sve slike koje na ovom blogu prikazem samo su moje. Moja autorska prava me ne zanimaju. Slike i sve druge informacije koje pronadete ovdje mozete koristiti kako god pozelite.

28.03.2013.

(Lutherstadt) Eisleben - Njemacka

 

kuca u kojoj je preminuo Matrin Luther
26.03.2013.

Martin Luther - mjesto rodenja - Eisleben

Sola Gratia
Sola Fide
Sola Scriptura

22.03.2013.

Luther je 31.09.1517. na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio svojih 95 teza:

1. Kada je naš Gospodin i učitelj Isus Krist rekao: „Činite pokoru…“ time je htio kazati kako čitav život vjernika treba biti pokora.
2. Ovu poruku ne možemo shvatiti kao da se odnosi samo na sakrament pokore, odnosno na ispovijest i razrješenje od strane svećenika.
3. Ne misli se samo na unutarnju pokoru, odnosno, unutarnja nije ništa ako izvana ne uzrokuje tjelesni samoprijegor.
4. Sve dok mrzimo sebe, a to je prava unutarnja pokora, kažnjavanje grijeha ostaje sve dok ne uđemo u Carstvo nebesko.
5. Papa ne želi niti može oprostiti kaznu osim onu koju je nametnuo sam ili putem kanona.
6. Papa ne može povući krivnju ako ne izjavi i potvrdi da ju je povukao Bog ili je može povući u slučajevima u kojima on ima nadležnost, a izvan kojih krivnja zasigurno ostaje.
7. Bog nikada nikome ne oprašta krivnju, a da se osoba istovremeno potpuno ne ponizi pred svećenikom, Božjim predstavnikom.
8. Propisi o pokori odnose se samo na žive, i kao što vidimo u samim kanonima, niti jedan od njih se ne odnosi na umiruće ljude.
9. Prema tome, Sveti Duh djeluje za naše dobro kroz papu, stalno odstupajući od svojih propisa u slučaju nastupajuće smrti ili potrebe.
10. Neznanje je i greška svećenika da ostavlja za umiruće kanonske kazne u čistilištu.
11. Onda kada su kanonske kazne promijenjene u pokoru u čistilištu, biskupi su vjerojatno spavali dok se sijao kukolj
12. Ranije kanonske kazne su, kao dokaz istinskog kajanja, bile nametnute prije, a ne nakon razrješenja od grijeha.
13. Umirući će platiti svoje dugove svojom smrću i oni su već mrtvi za kanonsko pravo i slobodni od njegove pravne vlasti
14. Narušeno duhovno zdravlje ili ljubav koja je u umirućem čovjeku, nužno donosi sa sobom veliki strah i što je ta narušenost veća, to je i strah već
15. Ovaj strah i užas su sami po sebi dovoljni (prevladavaju sve ostalo) da čine kaznu čistilišta, jer se u velikoj mjeri približavaju užasu beznađa.
16. Izgleda da je razlika između pakla, čistilišta i nebesa istovjetna razlici između beznađa, stanja blizu beznađa i sigurnosti
17. Što se tiče duša u čistilištu, izgleda kako je njihova ljubav nužno jača stišavanjem njihovih užasa.
18. Čini se kako se ne dokazuje ni razumom ni Pismima kako su ove duše izvan stanja zaslužnosti, niti da su nesposobne rasti u ljubavi.
19. Ne čini se ni dokazanim kako su one – ili svaka od njih – sigurne i uvjerene u svoj spas čak iako smo mi sami u to potpuno uvjereni.
20. Zato papa svojim vlastitim oprostom svih kazni ne misli na „sve“ u apsolutnom smislu, već samo oprost onih kazni koje je on osobno nametnuo.
21. U krivu su stoga oni propovjednici oprosta koji govore da je čovjek uz papinsku indulgenciju oslobođen i spašen od svake kazne.
22. Papa, naime, ne oduzima dušama u čistilištu nikakvu kaznu koju su trebale dobiti u ovom životu prema kanonima.
23. Ako se ikome može u potpunosti oprostiti sve kazne, sigurno je da se to može učiniti samo najsavršenijima, a njih je vrlo malo.
24. Stoga je neizbježno da je većina naroda zavarana tim sveopćim i pompoznim obećanjem o oslobađanju od kazne.
25. Ista moć koju papa u cjelini ima nad čistilištem, ima i svaki biskup u svojoj biskupiji i svećenik u svojoj župi.
26. Papa radi odličnu stvar kada dušama daje oprost, ne putem prava na ključeve koje nema, nego putem zastupanja.
27. Propovijedati da duša izlazi iz čistilišta čim se u kutiju za skupljanje novca nešto ubaci, obična je ljudska priča.
28. Sigurno je moguće da čim se novac ubaci u kutiju raste i pohlepa, ali zastupstvo Crkve ovisi isključivo od samoga Boga.
29. Tko zna da li sve duše u čistilištu žele biti spašene u smislu priče koju prezentiraju sv. Severin i Paskal.
30. Nitko nije siguran u stvarnost svog vlastitog pokajanja, a još manje u primanje sveopćeg oprosta.
31. Čovjek koji istinski kupuje oprost je rijetkost kao i pravi pokajnik, što znači da apsolutno rijetko postoji.
32. Biti će zauvijek prokleti zajedno sa svojim učiteljima oni koji misle da su sigurni u svoj spas na osnovi oprostnica.
33. Pogotovo se trebaju izbjegavati oni koji tvrde da su ti papini oprosti neprocjenjivi Božji dar putem kojega je čovjek pomiren s Bogom.
34. Darovi milosti koje ove oprostnice nose tiču se samo kazni zbog zadovoljavanja sakramenata koje je proglasio čovjek.
35. Kršćansko propovijedanje nije učiti da oni koji žele spasiti svoju dušu ili priskrbe oprost nakon ispovijedi, nemaju potrebu za pokajanjem.
36. Svaki istinski kršćanin dobiti će potpuni oprost kazne i grijeha bez oprostnica.
37. Pravi kršćanin, živ ili mrtav, participira u svim prednostima Krista i Crkve, što mu daruje Bog, bez ikakvih oprostnica.
38. Ipak, papin oprost i oslobođenje ne smije se ignorirati, jer oni nagovještavaju božanski oprost.
39. Jako je teško čak i učenim teolozima pred ljudima u isto vrijeme veličati dobru stranu oprostnica i potrebu za istinskim pokajanjem.
40. Pravo pokajanje traži i voli kazne, a širina oprosta uzrokuje opuštanje i navodi na mržnju naspram kazni ili daje tomu povod.
41. Apostolski oprosti trebaju se propovijedati oprezno, jer u protivnom će ih ljudi krivo shvatiti i pomisliti da su važniji od drugih dobrih djela ljubavi.
42. Kršćane treba učiti da papa ne zna kako treba shvatiti kupovinu oprostnica, uspoređujući ih sa djelima ljubavi i milosrđa.
43. Kršćane treba učiti da onaj koji daruje siromašne ili posuđuje potrebitima čini veća djela od onoga koji oprostnice kupuje.
44. To se događa zato što je putem djela milosrđa ljubav veća i čovjek postaje bolji, dok oprostom postaje jedino slobodniji od kazne.
45. Kršćane treba učiti da onaj koji samo prođe pokraj potrebite osobe, bez obzira što plaća oprost, ne predbilježuje se za papinu oprostnicu nego za gnjev Božji.
46. Kršćane treba učiti, osim ako nemaju više nego što im treba, da su dužni čuvati ono što im je nužno i da to nikako ne troše na kupnju oprostnica.
47. Kršćane treba učiti da je kupnja oprostnica dragovoljna, a ne obvezna.
48. Kršćane treba učiti kako papa, darujući oproste, ima veću potrebu i želju za posvećenim molitvama zbog sebe osobno, nego za novcem.
49. Kršćane treba učiti da su papini oprosti korisni ako se u njih ne uzdamo u potpunosti, ali mogu postati štetni ako se zbog njih izgubi strah od Boga.
50. Kršćane treba učiti da, kada bi papa bio upoznat sa iznuđivanjima propovjednika oprosta, prije bi dao srušiti baziliku sv. Petra nego je gradio od kože, mesa i kostiju ovaca iz svog stada.
51. Kršćane treba učiti da je, ukoliko postoji potreba, papa spreman prodati crkvu sv. Petra i svojim novcem pomoći onima od kojih su prodavači oprostnica novac iznudili.
52. Uzalud je oslanjati se na spas kroz oprostnice čak ako bi povjerenik ili papa osobno založili svoju dušu zajedno s njihovom.
53. Neprijatelji Krista i pape su svi oni koji u potpunosti zabranjuju propovijedanje Božje riječi u nekim crkvama kako bi se u drugima propovijedali oprosti.
54. Božjoj riječi šteti ako se u istoj propovijedi posvećuje isto ili više vremena oprostnicima nego samoj Božjoj riječi.
55. Papa mora biti okrenut mislima na situaciju da se oprostnice, koje su minorna stvar, proslavljaju jednim zvonom, jednom procesijom i ceremonijom, a Evanđelje koje je velika stvar mora biti propovijedano uz tisuće zvona, tisuće procesija i ceremonija.
56. O crkvenom blagu iz kojega papa daje oprostnice se ne govori i ne zna se dovoljno u Kristovom narodnom mnoštvu.
57. Jasno je da oprostnice nisu prolaznog karaktera, jer ih veliki broj prodavača samo skuplja, umjesto da ih slobodno šire.
58. Zasluge nisu ni Kristove ni svetaca jer, potpuno neovisno od papa, zasluge uvijek proizvedu milost u čovjekovoj nutrini, a nasuprot tome smrt i pakao u čovjekovoj vanjštini.
59. Sveti Lovro je rekao da su siromašni blago Crkve, ali kada je to rekao služio se jezikom svoga vremena.
60. Ne govorimo nepromišljeno kada kažemo da su blago Crkve njeni ključevi i da su oni osigurani Kristovim zaslugama.
61. Jasno je kako je papina moć sama sebi dovoljna za oprost kazne u ograničenim slučajevima.
62. Pravo blago Crkve je sveto Evanđelje slave i milosti Božje.
63. Ovo je opravdano najomraženije jer čini da prvi bude posljednji.
64. U drugu ruku, blago oprostnica je opravdano najpopularnije, jer zadnjeg čini prvim.
65. Zato su blaga Evanđelja mreže koje su u ranija vremena korištena kako bi se njima tovili bogati ljudi.
66. Blago oprostnica su mreže koje se koriste kako bi se njima lovili bogataši danas.
67. Oprostnice koje prodavači nameću kao najveće darove milosti, pravilno su shvaćene kao „najveće“ samo ako se radi o stjecanju novca.
68. One su, u stvari, najmanje usporedive s Božjom milošću i pobožnošću križa.
69. Biskupi i svećenici dužni su povjerenika Apostolskih oprosta primiti sa svim počastima, a ne po službenoj dužnosti.
70. Oni su još više obvezni dati svoje oči i uši kako bi spriječili te ljude u propovijedanju svojih osobnih snova, umjesto onoga što im je povjereno od pape.
71. Neka bude proklet i anatemiziran onaj koji poriče istinitost Apostolskih oprosta.
72. S druge strane, neka bude blagoslovljen onaj koji se predstavlja čuvarem protiv pohlepe i razvratnosti u riječima prodavača oprosta.
73. Papa opravdano viče protiv onih koji na bilo koji način upotrebljavaju prisilu kako bi se nečasno okoristili trgovinom oprosta.
74. Puno više bi trebao vikati protiv onih koji oproste koriste kao izgovor kako bi se nečasno okoristili i rugali svetoj ljubavi i istini.
75. Ludost je pomisliti da papine oprostnice imaju toliku moć razrješenja čovjeka, čak ako je učinio nemoguće i obeščastio majku Božju.
76. Nasuprot tome, potvrđujemo kako papine oprostnice nisu dovoljne da uklone i najmanji od oprostivih grijeha, barem što se tiče njihove krivice.
77. Kada se govori da čak ni sv. Petar, kada bi sada bio papa, ne bi mogao pribaviti veće darove milosti, to je huljenje protiv sv. Petra i pape.
78. Nasuprot tome potvrđujemo da, kao što i on, tako i bilo koji papa, posjeduje još veće darove milosti, Evanđelje, vrline milosti iscjeljenja i druge, kako je zapisano u 1. Korićanima 12.
79. Blasfemično je reći kako je križ podignut pokretima papinih ruku isto vrijedan kao i Kristov križ.
80. Biskupi, svećenici i teolozi koji opravdavaju ovakvo propovijedanje narodu, morati će odgovarati zbog toga.
81. Ovakvo raskalašeno propovijedanje oprosta čak i obrazovanom čovjeku otežava očuvati dužno poštovanje prema papi od klevete ili ako od ničega drugoga, onda od promišljenih propitivanja laika.
82. Zašto papa ne isprazni čistilište u ime presvete milosti i radi potrebe duša, što bi bio najpravedniji razlog, kad već oslobađa bezbroj duša radi novca udijeljenog za gradnju bazilike, što je vrlo slab razlog?
83. Zašto treba nastaviti praksu zadušnica i godišnjih misa za mrtve? Zašto papa ne otplati ili dozvoli otplatu povlastice ustanovljene za mrtve, kada je grijeh moliti se za duše koje su sada spašene?
84. Isto tako, što je ta novina kod Boga i pape zbog koje se grješnom čovjeku dopušta oprost na osnovi novca i daje mu se mirna i Bogu prijateljska duša, a ne oprašta mu se iz čiste milosti i na osnovi potreba te duše?
85. Isto tako, zašto se oslobađanje od kaznenih kanonskih propisa još uvijek kupuje za novac izdavanjem oprostnica, kao da one djeluju, kad ovi propisi već dugo vremena uistinu nisu na snazi, ne upotrebljavaju se i sami po sebi su mrtvi?
86. Nadalje, zašto papa, čija su bogatstva danas veća od imetka najbogatijih ljudi, ne sagradi samo jednu baziliku sv. Petra, i to svojim novcem, a ne onim siromašnih vjernika?
87. Isto tako, što to papa oprašta i od čega oslobađa ljude, kada oni putem vlastitog savršenog pokajanja imaju pravo na potpuni oprost i oslobođenje?
88. Nadalje, koliko bi više pomoglo Crkvi kada bi papa te oproste i oslobođenja izrekao ne jednom, kao što radi sada, već sto puta na dan, i to bilo kojem vjerniku?
89. S obzirom da papa oprostnicama manje traži novac, a više spas duša, zašto izvan snage stavlja oprostnice koje su prije bile priznate, kada su one isto toliko djelotvorne kao što su uvijek bile?
90. Suzbijati svjesna pitanja laika isključivo autoritetom, umjesto opovrgnuti ih razumom, znači Crkvu i papu izložiti podsmjehu njihovih neprijatelja i stvarati nesretne kršćane.
91. Kada bi se, dakle, oprostnice propovijedale u duhu papinih misli, svi ovi problemi bi se lako prebrodili ili se nikada ne bi ni pojavili.
92. Dakle, dolje sa prorocima koji Kristovom narodu govore: „Mir, mir!“ kada mira nema.
93. Neka nestanu svi oni proroci koji Kristovom narodu govore: „Križ, križ!“ kada križa nema.
94. Treba poticati kršćane da se trude slijediti svog poglavara Krista i kroz kazne, samoprijegor, smrt i pakao.
95. I neka se tako nadaju uzaći na nebo putem mnogih poteškoća, a ne zbog lažne sigurnosti mira.

21.03.2013.

Grad Eisleben u Njemackoj - crkva Petri-Pauli

Martin Luther je roden 1483., a preminuo je 1546. godine. On je bio zacetnik protestantske reformacije. Njegova vjerska reformacija ga je ucinila jednim od krucijalnih figura evropske historije. On je roden u mjestu Eisleben, a krsten je 11.11.1483 u crkvi Petri-Pauli. Nedavno sam obisao tu crkvu:

21.03.2013.

 

19.03.2013.

18.03.2013.

Zaljubljenost, ljubav, partnerstvo i brak 12

Ispisi mi ime
svojim snovima na jastuku.
Zelim da me osjetis culima
jer osjecam strah od rijeci.

Bole me dodiri,
pogledom tvojim izatkani,
jer ne znam
hoce li podno tvojih nogu
lezati moja sreca,
ili ces mi u rukama svojim
novi zivot donijeti?


15.03.2013.

Zaljubljenost, ljubav, partnerstvo i brak 11

Pomocu neurobiologije i biohemije se moze jasno dokazati da se ljubav razlikuje od zaljubljenosti, te da to nisu neke misticne pojave jer ne dolaze iz srca ili duse nego dolaze pravo iz mozga. Dopamin je neurotransmiter koji je u nasem tjelu odgovoran za nastanak ljubavne euforije. Kemijski je vrlo slican adrinalinu i pojavi se kad se zaljubimo.

 

Nadalje su biohemicari dokazali da se tjelasni procesi  za vrijeme zaljubljenost jasno razlikuju od onih koji se u narednim fazama ljubavne veze pojavljuju. Poslje euforije zaljubljenosti nova grupa supstanci se izlucuje u krv. Tjelo se vec naviklo na ljubavne stimulance dopamina pa pocne proizvoditi hormone oksitocin i vasopresin. Oni su najodgovorni za osjecaj harmonije i oni vode vecoj vezanosti i stabilnijim odnosima.


14.03.2013.

Zaljubljenost, ljubav, partnerstvo i brak 10

Vrijeme prolazi.
Uhvati tren i zadrzi ga
u ocima
u mom pogledu.
Obasjaj me srecom,
obuci mi jutra
zvukom svog glasa
bojom svoje maste.

13.03.2013.

Zaljubljenost, ljubav, partnerstvo i brak 9

Razlika izmedu BiH i neke normalne drzave pri odabiru ljubavnog parntera je ogromna. U svakoj prosjecnoj zemlji izades van, odes u carsiju, hodas soping centrom, vozis se autobusom, ides na neku zabavu i tako slucajno ili namjerno opoznas neku osobu koja ti se dopada. Ali je u nas to malo drugacije.

Kao prvo moramo priznati da smo veliki homofobi i da nije preporucljivo biti homoseksualac na nasim prostorima, sto znaci da od prilike polovica stanovnistva ne dolazi u obzir za neku ozbiljnu vezu.

Svidijlo se nama ili ne, ali opce prihvacene konvencije nam brane da se zaljubimo u suprotni spol neke druge nacije. U mom slucaju to znaci da ponovo pola stanovnistva otpada. A pripadnici drugih narodnosti time gube jos puno vise potencijalnih kandidata.

Poslije nacije treba uzeti naravno vjeru u obzir. Ne smijemo zanemariti pitanje: kojem smijeru moje vjere pripada neka osoba. I kad smo vec do toga stigli, koliko jako vjeruje i da li prakticira vjeru. A zatim treba jos dobro preispitati porijeklo, socijalni status, imanje, obrazovanje itd.

I na kraju, kad sve to provjerimo, onda se iz onog ostatka mozemo u neku osobu totalno spontano zaljubiti.

Uzimajuci u obzir da je broj naseg stanovnika otprilike jednak gradu Berlinu, moram priznati da nije neko cudo sto imamo toliko puno samaca.

12.03.2013.

Zaljubljenost, ljubav, partnerstvo i brak 8

Treba nam biti jasno da ima sasvim prirodna prepreka koja nas dijeli i koja razlikuje muskarca od zene u kognitivnoj sposobnosti za ljubav i samom nacinu zaljubljenosti.

Siguran sam da muskarci vise vole zene nego sto vole ljubav. Ali slutim da zene vise vole ljubav nego sto vole muskarce. Sto znaci, da zena za muskarca moze lakse naci zamijenu, nego sto to moze muskarac za zenu. A ne znam da li smo mi muskarci uopste sposobni da kao neka fatalna zena hladnokrvno i sa osmjehom na licu zeni koju smo do juce volili iscupamo srce, pa da ga bacimo na pod i da ga gazimo nogama. Da li mozemo biti zlopamtila i da li mozemo u inat ciniti nesto kao sto to mogu one? Ne znam…cisto sumnjam.

To isto vrijedi valjda i za skoro sve druge njihove osjecaje…recimo suosjecanje. Jer kako drugacije njihovu zabrinutost objasniti kad slucajno saznaju da je susjedov rodak u Australiji umro od neke teske bolesti. Ona ga nije nikada licno upoznala. Da joj nije neko rekao da je covjek umro, ona ne bi znala ni da je zivio. Ipak joj bude zao zbog njega. Na svijetu svaki dan od gladi na stotine umire neduzne djece. Ali oni nisu rodaci nekog komsije s kojim se poprica mozda tri put u godine u haustoru. To je ta ista prica…one vise vole misao o emociji nego sto vole realne subjekte.

Kad ja zeni kazem “volim te“, ja to bas mislim onako kao sto to kazem, jer zelim reci “volim tebe i samo tebe“...“volim tvoje lice i bice, volim tvoju auru i onaj sjaj koji se pojavi kad udes u sobu, volim te kad si pokraj mene a jos vise kad nisi tu, volim svaki tvoj atom, svaku kap tvoje krvi, svaku tvoju boru i svaku tvoju glupu naviku“. A kad zena kaze muskarcu da ga voli, onda ona vise misli na nesto poput “sposobna sam da volim, pa ako bas treba onda mogu eto i tebe“. Ali za uzvrat ocekuju da ih volimo bas kao jednistvena bica.

Najveca ironija u tim nasim ljubavnim vezama je sto mi muskarci to ne kontamo. Mi umisljamo da su zene sposobne voljeti nas kao sto mi volimo njih. Muskarci vole svoja auto, vole boje svog nogometnog kluba (od proslog vikenda jos malo vise) i tjela nekih zgodnih zena sa ekrana. Smatramo nase zene nasim posjedima pa ih volimo slicno nekom predmetu. Ne shvacamo da zene tako ne mogu.

Olahko vjerujemo onim bajkama i mitovima po kojima su zene emotivne, osjecajne i koje kazu da su one njezna stvorenja koja srca otvaraju samo ako pronades neki jedninstveni kod. Hahh, …kao da mi uopste na to uticemo. Jer one vole osjece i emocije a ne osobe. A dovoljno dobro znaju glumiti da mi to i ne primijetimo. Sigurno je samo zato zenama karatker osobe jednako vazan kao i njen izgled.

Pa kad nam zene kazu “ne volim te vise“, to ne znaci nuzno da smo se promijenili, da smo nesto pogrijesili i zato ne moramo ni traziti gresku kod nas. Jer im u trenutku kad to kazu sigurno ne pomazemo u domacinstvu kao sto nisam pomagali ni ranije, nemamo vremena za te njihove banalne zenske probleme kao sto nikada nisam ni imali. Mi smo garant ostali isti...posto se prava muskarcina ionako ne mijenja. Tako da to njihovo “ne volim te vise“ samo znaci da njihovi osjecaji prema nama nisu vise isti kao sto su nekada bili, odnosno da su se njihove predstave o ljubavi promijenile ili da u njihovim fanatazijama o zaljubljenosti i ljubavi mi ne igramo vise glavnu ulogu. Mada one nista drugo nisu ni rekle kad jasno kazu: “ne volim te vise“. Ali eto, mi muskarci cesto trazimo greske kod nas. 

Sve su to razlozi zbog kojih se trudim da idem sto cesce na dzumu, da gledam nogometnu utakmicu ili da idem u musku cenifu…jer tamo nema puno zena i sve je striktno regulisano. Za mene su zene previse komplikovana i zato nepoznata bica…uvjek su to bila i ostati ce to sigurno do kraja mog zivota.

08.03.2013.

Zaljubljenost, ljubav, partnerstvo i brak 7

Kao kljucne faktore za uspjesan brak neki strucnjaci navode komunikaciju, ustrajnost, nacin na koji se rjesavaju problemi, odrzavanje strasti, pravo na vlastiti zivot ili uzajamno postivanje. Meni to zvuci previse apstraktno i zato ne mogu to ni povezati.

 

Tajna uspjesnog braka nije prekomjerna i sve obuhvatna ljubav prema bracnom drugu. Tajna svakog uspjesnog braka je disciplina te odgovorno ponasanje. Nije na odmet ni voljeti tu osobu kojom zivis. A prepostavljam da je se vecina ljudi zbog te nevidljive ljubavi vezala za nekoga. Ali hajd’ se toga sjeti u svakodnevnoj borbi za zivot.  

 

Mislim da je ta ista disciplina nezanemariv faktor i za skoro svaki drugi licni ili poslovni uspjeh. Odrzavanje prijateljstva, pozitivne sportske rezultate ili nase zdravlje takode zavise od mene i te moje samodiscipline.

 

Da objasnim ovo na primjeru iz sportskog svijeta: gledajuci individualni potecijal nase nogometne reprezentacije ljudi iz inozemstva se cude sto se BiH jos nikada nije plasirala za nego znacajno takmicenje. Nije, jer je to sve pitanje discipline. Sve dok se ne discipliniramo necemo biti uspjesni...ni individualno, ni kolektivno. Tako da se cak tim nekim temeljnim principima, moralnim dogmama, prhvacanju opcih pravila i doktrina moze vrlo lako razlikovati pouzdana od nepouzdane osobe.   

 

Ali da se vratim pocetnoj misli ovog posta, to jeste disciplini u braku. Niko nikoga ne moze stalno jednako i bezuvjetno voljeti. Jer onaj sto to cini ne voli sam sebe. A ko sebe ne voli, taj tesko moze biti voljen i zato ce na kraju ostati sam. Sto znaci, kad ovo sve povezemo, da je uvjek jednaka i bezuvjetna ljubav osudena na propast.

 

Budimo disciplinirani u onim trenucima kad zbog burne i naporne svakodnevnice na sekundu zaboravimo koliko nam neko drugi znaci. Nikada ne zanemarimo ljudsko dostojanstvo i tuda prava. Jer moje vlastito pravo prestaje onog momenta gdje pravo drugoga pocinje.

07.03.2013.

Zaljubljenost, ljubav, partnerstvo i brak 6

Trebao bi puno vise cijeniti ovo sve sto imam.
Recimo svoje slobodno vrijeme dok ga jos imam, moje zdravlje dok se jos nisam razbolio.... ili vrline meni bliskih osoba. Te vrline sto su me nekada privukle, vremenom uzimam kao nesto uobicajno, kao da je to sve sasvim prirodno i normalno…ali zapravo nije. Vremenom cu kod neke osobe prije zapaziti sve one negativne nego njene dobre osobine. I na kraju, kad osobu iz bilo kojeg razloga izgubim, ja ih se sjetim i trazim ponovo osobu koja je poput nje.
 



You were the one
Made me feel I could fly
And I love you
Whatever is waiting for me
If this is goodbye

06.03.2013.

Zaljubljenost, ljubav, partnerstvo i brak 5

Niko ne moze biti toliko savrsen ili zgodan koliko ga je mogu zamisljati kao takvog. Kad pricam o idealnom partneru mora mi biti jasno da ta savrsenost ovisi o mene, jer sve se to odvija u mojoj glavi. Ako imam problema sa partnerom, s kojim bi u ostalom trebao biti kao jedno bice, ja zapravo imam puno vise problema sa samim sobom.

05.03.2013.

Zaljubljenost, ljubav, partnerstvo i brak 4

Razlika u razmisljanju izmedu muskarca i zene pri odabiru ljubavnog partnera je velika i bitna. Jer muskarac odabere jednostavno zenu koja najvise odgovara njegovim potrebama. A zena odabere bilo kojeg muskarca da bi ga zatim do kraja zivota na vrlo konzekventan i subtilan nacin pokusala promijeniti.

A ako ga promijeni, onda se pocne buniti jer on vise nije ona osoba u koju se ona navodno nekada zaljubila.
03.03.2013.

Zaljubljenost, ljubav, partnerstvo i brak 3

Pozor: Jasan stav!
<< 03/2013 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31

AFRIKA

AZIJA
Bliski Istok
- Jaffa
- Haifa
- Tel Aviv
- Jeruzalem 1
- Jeruzalem 2
- Bliski Istok
Gruzija
- Gruzija
Hong Kong
- Hong Kong
- Kowloon
Filipini
- Angeles/Dau
- Manila 1
- Manila 2
- Taal
Kina
- Peking
- Sangaj 1
- Sangaj 2
Sjeverna Koreja
- D.M.Z.
Juzna Koreja
- Seul
Mongolija
- Mongolija
Turska
- Antalya
- Dimcay-Alanya
- Istanbul
- Side

EVROPA
Bosna i Hercegovina
- Arapuša
- Banja Luka
- Banovici
- Bihac
- Bijeljina
- Blagaj
- Boračko jezero
- Brcko
- Bosanski Brod
- Bosanska Krupa
- Bosanski Novi
- Bosanska Otoka
- Bosanski Petrovac
- Bosanski Samac
- Bosanska Kostajnica
- Bratunac
- Busovača
- Cazin
- Doboj
- Doboj2011
- Drvar
- Foča
- Gorazde
- Gračanica
- Gradacac
- Hutovo Blato
- Ilidza
- Ilijaš
- Jajce
- Jezero Modrac
- Kakanj
- Kalesija
- Ključ
- Kozarac
- Kraljeva Sutjeska
- Kravice
- Ljubija
- Martin Brod
- Modriča
- Mostar
- Mrkonjic Grad
- Jablanica
- Maglaj
- Medugorje
- Neum
- Odzak
- Osinja
- Prijedor
- Prnjavor
- Počitelj
- Potočari
- Rijeka Drina
- Rijeka Japra
- Rijeka Krivaja
- Rijeka Una
- Ostrozac2005
- Ostrozac2010
- Sanski Most2001-05-08-09
- Sarajevo 2002
- Sarajevo 2010
- Sarajevo 2012
- Srebrenica
- Srebrenik
- Tešanj
- Travnik
- Trnovo
- Tuzla 2006
- Tuzla
- Visegrad
- Visoko
- Vranduk
- Velika Kladusa
- Zenica
- Zepce
- Živinice
- Zvornik
Albanija
- Tirana
Andora
- Canillo
- La Vella
Austrija
- Bec
- Brixlegg
- Innsbruck
- Kufstein
- Kramsach
- Leogang
- Pertisau
- Rattenberg
- Reith i. A.
- Salzburg
- Strass im Zillertal
- Zillertal
Belgija
- Bruxelles
Bugarska
- Ruse
Ceska
- Prag
Francuska
- Aix en Provence
- Carcassonne
- Castelnaudary
- Foix
- Lestelle-Betharram
- Lourdes1
- Lourdes2
- Marselj
- Pariz
- Pariz2012 01
- Pariz2012 02
- Lourdes 3
- Saint-Girons
- Saint Pe de bigorre
- Toulouse
- Versailles
Grčka
- Kreta
Hrvatska
- Dubrovnik
- Nin
- Plitvicka jezera
- Rab
- Rijeka
- Vir
- Zadar
- Zagreb 2009
- Zagreb 2010
Irska
- Dublin
Ujedinjeno Kraljevstvo
- Belfast i Sjeverna Irska
Italija
- Alghero (Sardinija)
- Bergamo 2009
- Bergamo 2010
- Bergamo 2012
- Lido
- Palermo
- Bibione
- Bologna
- Ancona/Sirolo/Nomana
- Lucca
- Lutago
- Modena
- Napulj
- Pisa
- Trst
- Venecija 2008
- Venecija 1999
- Venecija 2010
- Trapani (Sicilija)
- San Michele
- Firenca
- Rim
- Viareggio
Latvija
- Riga
Madarska
- Budimpesta
- Szombathely
Nizozemska
- Amsterdam2015
- Arnhem 2009
- Arnhem 2010
- Den Haag
- Eindhoven
- Enschede
- Huizen
- Venlo 2006
- Venlo 2010
Njemacka
- Ahaus
- Bad Driburg
- Berchtesgaden
- Berlin
- Bremerhaven
- Dingden-Hamminkeln
- Geldern
- Halle a.d.S.
- Halle (Westf.)
- Hamburg
- Langeoog
- Frankfurt
- Hettstedt
- Kevelaer
- Köln
- Lutherstadt Eisleben
- München
- Münster
- Norderney
- Norddeich
- Oberstdorf
- Seeburg
- Soest
- Straelen
- Stuttgart
- Wendlingen
Norveska
- Oslo
- Vestfold-Akershus
Poljska
- Gdansk
- Varšava
- Wroclaw
Portugal
- Porto
- Vila Nova de Gaia
Rumunija
- Bukurest
- Giurgiu
Rusija
- Moskva
Slovacka
- Bratislava
- Žilina
Slovenija
- Lipica
- Ilirska Bistrica
Spanija
- Ampuriabrava
- Barcelona
- Castello d'Epuries
- Figueres
- Girona
- Granada1
- Granada2
- Lancarote
- Sevilla
- Santander 2008
- Santander 2009
Svedska
- Göteborg
- Smaland
Svicarska
- Zürich
Vatikan
- Vatikan
Razna putovanja
- Razna putovanja

AMERIKA

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
546858

Powered by Blogger.ba