Pozor: Jasan stav! 2012/05

Pozor: Jasan stav!

Sve slike koje na ovom blogu prikazem samo su moje. Moja autorska prava me ne zanimaju. Slike i sve druge informacije koje pronadete ovdje mozete koristiti kako god pozelite.

31.05.2012.

Non, je ne regrette rien

Kad vec spominjem Pariz, moram Vam naravno jos i ovo ispricati:

Taj Pariz za mene licno ima zbog nekoliko razloga posebno znacenje. Jedan od tih razloga je cinjenica da sam u tom gradu proveo prvu bracnu noc.

Zbog okolnosti rata se na zalost supruga i ja nismo ranije mogli vjencati. Ali odmah po zavrsetku rata i cim smo skupili potrebne dokumente, mi smo se uzeli. Ako se posmatra sa cisto materijalnog stanovista mora se reci da je to vrijeme sredinom devedestih godina bilo vrlo izazovno. Ali Vam se ne zelim zaliti jer znam da su se tada mnogi od Vas u jos puno goroj situaciji nalazili. Zato ne bih sad o tome…

Da se zato vratim samom vjencanju. Bio je raspust pa sam radio u nekoj fabrici da bi si nekako financirao sudij. Te hefte kada sam se ozenio radio sam od ponedeljka do cetvrtka. Radio sam prekovremno jer sam morao naraditi dovoljno sati da bi petkom uopste mogao uzeti dan neplacenog odmora. Kao prvi smo imali termin kod maticara i obavili smo u kratkom vremenu sve te formalnosti. Svjedoke smo pozvali na dorucak a zatim smo posudili auto i odputovali smo u Francusku, naravno…u grad ljubavi. A u sljedeci ponedeljak sam bio ponovo na radnom mjestu. Radne kolege sam castio kafom iz automata a oni su meni poklonili dasku za peglanje.

A sto se tice mog vjecanja, moram priznati da postupak na prvi (a mozda i na drugi) pogled nije bio vrlo romantican. Nekako nam je vec puno ranije bilo jasno da cemo ostatak zivot provesti skupa. Imam cudnu narav, pa mi je mozda bilo drago sto sam uopste nekoga nasao sto zeli biti sa mnom. Kako god…nije bilo prosenja, nije bilo svadbe, nije bilo skupog bracnog putvanja, nije bilo cvijeca a ni poklona. Ali smo ipak i dan danas jos uvijek zajedno. A mislim da je to ipak najbitnije.

Muzicka numera iz tih dana:

http://www.youtube.com/watch?v=hq2KgzKETBw

30.05.2012.

Arc de Triomphe du Carrousel

Napoleon je nakon svoje slavne pobjede kod Austritza naredio da se sagradi slavoluk Arc de Triomphe du Carrousel u Parizu, po uzoru trijumfalne kapije Septimija Severa u Rimu. Od 1807. do 1809 su ga ozidali Charles Percier i Pierre-François-Léonard Fontainesu izmedu Louvrea i palace Palais des Tuileries.

Kvadrigu je Napoleon „posudio“ sa Bazilike svetog Marka u Veneciji. 1808. su dodate dvije bozice pobjede. Za vrijeme Burbonske restauracije (1814.-1830.) Francuzi su vratili plijen a François Joseph Bosio je napravio kopiju. Trolucni slavoluk visok je 19 m, a sirok 23 x 7,3 m.

29.05.2012.

Georges-Eugène Haussmann

Barun Georges-Eugène Haussmann je najzasluzniji za danasnji izgled Pariza.  Napoleon III. doveo ga je u Pariz 1853. godine kako bi preuzeo nadzor nad javnim radovima. Prema njegovim planovima sruseno je 12.240 zgrada, da bi na istim mjestima sagradili 61.217 novih gradevina. Stanarine, vrijednost nekretnina i cjene zemljista su stalno rasle tako da su se ubrzo obicni radnici u predgrada selili.

Brojni nemiri i razne pariske revolucije su Napoleonu III. bile jos u dobrom sjecanju. Znao je da su se u nepreglednim uskim ulicama srednjovjekovnog grada revolucionari mogli lako skrivati i da su se nemile vijesti i revolucionarne ideje mogle brzo medu obicnim pukom siriti. Nova infrastruktura s sirokim alejama i bulevarima bi to sprijecila i omogucila bi buducim vladarima da vojnu pjesadiju nesmetano i vrlo brzo s jedne tacke grada na bilo koju drugu prebaci.

Ali daleko vaznije od tog prosirenja ulica je bila dogradnja javnog vodovoda i kanalizacije. Pariz je bio zagaden i prljav. Zarazne bolesti su se slobodno sirile. Ljudi su oboljavali zog lose higijene.

Mada su neke ideje tek nakon njegovog odlaska ostvarene, mora se reci da je gospodin Haussmann za samo 17 godina preoblikovao Pariz. To preoblikovanje nije samo sa sobom preobrazbu urbane infrastrukture donijelo nego i stvaranje posve novog nacina gradskog zivota, kao i nastanak nove vrste urbane persone omogucilo.

I na kraju jos jedna anegdota: Hausmann je pripadao Hugenotima, bio je dakle protestantske luteranske vjeroispovjesti. Jedne prilike je drzavni ministar Achille Fould zbog strahovite kraljeve zelje da se srusi crkva Saint Germain l’Auxerrois zatrazio da to u planovima predvidi. Ali je Haussmann se njima odmah odlucno suprastavio. Ali ne zato sto je crkvu smatrao uzvisenom gradevinom nego prosto zato sto je bio svjestan da je zvukom tih crkvenih zvona odpocela Bartolomejska noc (24.08.1572).

Hausmann je radio za katolicke vlasti i zivio je 3 stoljeca nakon tog historijskog masakra ali je ipak se prisjetio tog dogadaja. Nije ga bilo strah se suprostaviti kralju i kazati ono sto misli. Neki od nas vec danas raspravljaju o nedavnom genocidu nad Bosnjacima. Raspravljaju da li se dan Srebrenice uopste treba obiljezavati. To je mozda ta mala ali bitna razlika izmedu nas Bosnjaka i nekih naprednih naroda sto iz povijesnih gresaka ipak nesto nauce.

Evo nekoliko mojih slika te crkve:

  

28.05.2012.

Dôme des Invalides

 

26.05.2012.

Après Toi

25.05.2012.

Pariški sindrom

Japanski psihijatar Hiroaki Ota otvorio je 1989. godine svoju ordinaciju u Parizu. Posto je perfektno pricao japanski i zato sto je poznavao japansku kulturu te njihove obicaje on je cesto svoje japanske zemljake lijecio. Ubrzo je jedan vrlo cudan fenomen zapazio. Iz godine u godinu su ga sve cesce konzultirali sunarodnjaci koji su se tek dolaskom u Pariz psihicki razboljeli. Simptomi su bili uvijek isti. Iz pocetka bolesnik osjeca strah. Taj strah postaje sve intenzivniji i nerjetko zavrsava halucinacijama ili manijom proganjanja. Iznimni slucaji su cak pokusali da izvrse samoubistvo. Japanski konzul u Parizu, Yoshikatsu Aoyagi, vodio je statistike o oboljenim Japancima. On je ustanovio da su dvije trecine oboljenih trajno u Parizu stanovali a ostali su bili turisti koji su samo kratko u francuskoj prijestolnici boravili.

Konacno je Hiroaki Ota uspijeo otkriti tajnu tog fenomena. On je ostalim strucnjacima objasnio da se moze oboljeti od razocarenja, odnosno spoznaje da je mjesto koje se posjeti znatno obicnije od velikih ocekivnja. Turisti ocekivaju grad ljubavi, svjetla, mode, kulture, romantike, provoda i odlicne kuhinje pa jednostavno dozive umni poremecaj kad se suoce s brutalnom stvarnoscu. Ta bolest se danas u psihoanalitici spominje kao Pariski sindrom. Terapija traje cesto nekoliko mjeseci.

23.05.2012.

Tour Eiffel

                

22.05.2012.

Montmatre

Montmartre je od 1860. godine dio Pariza. Neki cak tvrde da je najljepsi dio grada jer je do danas sacuvao izgled starog grada. Ali nam treba puno maste da bi prepoznali tu ljeptu jer je obicno preplavljen turistima. Brojne poznate licnosti su nakada tu zivjele. Nemoguce ih je sve ovdje nabrojati, evo spisak onih malo poznatijih:

slikari i kipari:

Jean-Baptiste Pigalle (roden 1714. - Pariz),

Edgar Degas (roden 1834. - Pariz),

Paul Cézanne (roden 1839. - Aix-en-Provence),

Pierre-Auguste Renoir (roden 1841 - Limoges),

Paul Gauguin (roden 1848. - Pariz),

Jean Béraud (roden 1849. - Sankt Peterburg),

Vincent van Gogh (roden 1853. - Groot Zundert),

Théophile-Alexandre Steinlen (roden 1859. - Lausanne),

Georges Seurat (roden 1859. - Pariz),

Santiago Rusiñol (roden 1861. - Barcelona),

Charles Léandre (roden 1862. Normandija),

Paul Signac (roden 1863. - Pariz),

Henri de Toulouse-Lautrec (roden 1864. - Albi),

Suzanne Valadon (rodena 1865. - Bessine-sur-Gartempte),

Emile Bernard (roden 1868. - Lille),

Henri Matisse (roden 1869. - Le Cateau-Cambrésis),

Fernand Piet (roden 1869. - Pariz),

Auguste Brouet (roden 1872. - Pariz),

Raoul Dufy (roden 1877. - Le Havre),

Otto Freundlich (roden 1878. - Stolp, Pomorje),

Pablo Picasso (roden 1881. - Málaga),

Georges Braque (roden 1882. - Argenteuil), 

Maurice Utrillo (roden 1883. - Montmartre),

Amedeo Modigliani (roden 1884. - Livorno),

Maurice Boitel (roden 1919. - Tillières-sur-Avre)

pjesnici i pisci:

Gérard de Nerval (roden 1808. - Pariz),

Émile Zola (roden 1840. - Pariz),

Maurice Rollinat (roden 1853. - Châteauroux),

Georges Courteline (ili Moineau) (roden 1858. - Tours),

Max Jacob (roden 1876. - Quimper),

Pierre Mac Orlan (roden 1882. - Péronne, Somme),

Jacques Prévert (roden 1900. - Neuilly-sur-Seine),

Marcel Aymé (roden 1902. - Joigny)

kompozitori:

Hector Berlioz (roden 1803. - La Côte-Saint-André),

Robert Planquette (roden 1848. ili 1850. - Pariz),

Eric Satie (roden 1866. - Honfleur)

 

21.05.2012.

Moulin Rouge

  

Henri Toulouse-Lautrec je jedna od najzanimljivijh osoba doba Belle Époque. On nije bio musliman ali su mu roditelji bili najblizi rodaci. Bio je veliki umjetnik mada je bio malog uzrasta. Bio je imucan a druzio se ipak sa fukarama. Umro je u 36. godini zivota ali je svojim djelom postao besmrtan. Porijeklom je bio iz ugledne grofske familije ali je svoje zene upoznavao u javnim kucama. On je u vrijeme glasovitih slikara i velikih novih trendova nasao svoj osobni pristup umjetnosti i pronasao je vrlo specivican nacin slikarstva. S jedne strane ga nazivaju postimperialistom a s druge je inspirsao Matissa i Picassa. On zapravo povezuje impresionizam s modernizmom i zato se smatra pionirom fovizma koji je tek kubizam i njemacki ekspresionizam omogucio. (jasno mi je da sam to pojednostavio ali to i namjeravam). Stavise je svijetu dokazao da karikature i reklamni plakati mogu imati visoku likovnu vrijednost.

20.05.2012.

Sacré-Cœur

   

19.05.2012.

Zivi slobodno ili umri



A l'âge de douze ans
Ils t'on qualifié d'enfant délinquant
Petit meurtrier
Et à quatorze ans
De psychopathe grave
Et d'adolescent irrécupérable
Puis à dix-sept ans
T'étais alcoolique
En camp d'redress'ment
Et les coups de triques
Et à dix-huit ans
Tu as fait l'armée
Chez les délinquants
Tu as déserté

Lalalalalalalalalala

Service militaire
Camp disciplinaire
Prison psychiatrique
Orange Mécanique
A l'âge de vingt-ans
T'es devenu violent
T'as pris le devant
Il y a eu du sang
Ils t'on envoyé
au pénitencier
Au lieu d'écouter
Au lieu de t'aider
Quand tu sortiras
Y'auras rien pour toi
Tu recommenceras
Car telle est la loi

Lalalalalalalalalala

Et quel futur?
Pour les petits durs
Et quel futur?
Entre quatre murs
Et quelle société?
Pour les enragés
Et quelle société?
Pour les gueules cassées
Pour les têtes brulées
Pour les agités
Pour les Pieds Nickelés?
Quelle société?
Pour les Béruriers
Pour les défoncés
Pour les détraqués?

16.05.2012.

Oslobodenje Bastilje

Mnogi tvrde da je Francuska revolucija odpocela jurisom pariske mase na Bastilju. Taj dogadaj je vrlo znacajan jer je fakticno promijenio nacin i oblik vladavine i time je izmijenio drustvo, politiku i opci vid na svakog covjeka. Ta snazna zelja prouzrokovana tom mocnom idejom jednakosti i slobode u to doba nije bila potpuno nova. Jer smo neku vrstu primitivne demokraije vec u staroj Grckoj ili u Rimskom carstvu mogli zapaziti. A i poslije toga su pobunjenici nama vrlo drage Amerike navodnu jenakost i prividno pravo nizeg staleza izborili. Ali pad monarhije i totalni slom rojalizma, koji je do tada vijekovima jedini nacin vladavine predstavljao, se ipak tim zbivanjima tokom Francuske revolucije desio.

I valjda sam bas zato napad na taj zloglasni zatvor uvijek smatrao necim posebnim. Kao ucenik sam uvijek mislio da se tog 14. jula 1789. godine na sve strane lila krv. Da je se velikom mukom doslo do slobode naroda i nepravedno osudenih politickih zarobljenika. Da je obican puk spontano i u do tada  nevidenom naletu strasti dao zivote za tu ideju koja ce narednih vijekova biti dominantna u slobodnom svijetu te da su fakticki u afektu na onu izjavu „…neka jedu kolace…“ Marie Antoinette reagovali.

Ali danas znam da je istina o tom dogadaju razocarajuca. Revolucija je bila neizbijezna i bilo je samo pitanje vremena kada ce odpoceti. Zauzimanjem Bastilje su revoluocionari oslobodili svega sedam zarobljenika. Dva umno bolesa covjeka, cetiri osobe koje su falisifkovali dokumente, i jedan zigolo kojeg je njegova vlastita obitelj privremeno zatvorila da bi on u tami zatvora uvidio svoje greske. Revolucionari su pregovorima usli u dvoriste i tek unutar zidina su zapoceli pucnjavu u kojoj je 98 osoba nepotrebno poginulo. Ta neka zlokobna energija koju pojedina individua kroz sudijelovanje u masi osjeti je te revolucionare navela da komandanta zatvora i jos jednog vodeceg cuvara lincuju i da im glave dobro vidljivo kroz ulice grada nose. Mada je taj komandant vec pristao bio da zatvor i zarobljenike napadacima preda, jer su ostali cuvari mahom invalidi bili.

Dakle, niti je oslobodjenje Bastilje bio znacajan vojni uspijeh, niti su se njime oslobodili neki vazni zarobljenici. Ali je on danas ipak cuveni simbol slobode i nama svima dobro poznat mit. On je jedan od uzroka za nasu danasnju slobodu govora i misljenja. On je jedan od razloga zbog kojih mi danas mozemo postici sta god pozelimo. Doduse, ja licno mogu, ne znam da li i Vi mozete.

15.05.2012.

Pariz vodič

Uvod

Teritorijalna organizacija Francuske i Pariza

Francuska se sastoji od stotinjak departmana, svaki sa (najčešće) dvoznamenkastom brojčanom oznakom. Sam Pariz je departman 75. Pariz se sastoji od 20 arondismana (okruga). U prvom se arondismanu nalazi Louvre a ostali se nastavljaju spiralno u smjeru kazaljke na satu (nešto kao puževa kućica). Dakle čim je manji broj arondismana, to je on bliže centru. Francuska također posjeduje i DOM/TOM - DOM su prekomorski departmani (Martinique, Guadeloupe, Réunion) a TOM prekomorski teritoriji (Francuska Polinezija, Nova Kaledonija...). U Parizu živi 2,2 milijuna stanovnika, a u "širem" Parizu, koji uključuje predgrađa-departmane 92, 93 i 94, oko 10 milijuna.

Klima

Zbog blizine Atlantika klima je u Parizu vrlo blaga. Česte su prolazne lagane kiše. Snijeg je rijedak. Ljeti može biti dosta vruće.

Telefoniranje

Svi se telefonski brojevi u Francuskoj sastoje od 10 znamenki, od kojih prve dvije čine "pozivni broj": 01 za Pariz, 02-05 za pojedine dijelove Francuske, 06 za mobitele. Bez obzira od kuda i koga se zove, uvijek je potrebno birati svih 10 znamenki.

Kako doći u Pariz

... avionom

Pariz ima dva velika međunarodna aerodroma, Charles de Gaulle i Orly.

Aerodrom Charles de Gaulle

Charles de Gaulle (CDG, popularno zvan Roissy, po obližnjem mjestu) se nalazi 23 km sjeverno od Pariza. Croatia airlines leti do CDG-a direktno iz Zagreba, let traje oko 2 sata. Od CDG-a se do centra Pariza dolazi RER-om (prigradskom željeznicom). Među terminalima CDG-a vozi besplatni autobus ("navette"). Tim se autobusom dolazi do stanice RER-a na aerodromu, odakle linija B RER-a vozi do centra Pariza (stanica Châtlet). Prilikom ukrcaja na RER u smjeru Pariz-aerodrom treba voditi računa da sve linije B ne idu na aerodrom. Na CDG-u postoji i lokalna autobusna stanica (odmah blizu stanice RER-a), ali korištenje ovih autobusa nije najpraktičnije rješenje za turiste. Pred terminalima se nalaze stanice taksija.

Aerodrom Orly

Orly (ORY)  se nalazi 14 km južno od Pariza. Avionske linije koje povezuju Pariz i ostatak Francuske uglavnom slijeću na Orly. Sa Orly-ja se do centra Pariza dolazi Orlyval/RER kombinacijom. Orlyval je posebna linija željeznice koja povezuje Orly sa stanicom RER-a Antony. Na Antony-ju se presjeda na liniju RER-a B (u smjeru CDG ili Mitry-Claye) i silazi na stanici Châtlet u centru Pariza. Pred glavnim ulazom se nalazi stanica taksija.

Aerodrom Beauvais

Iako je aerodrom Beauvais-Tillé (BVA) udaljen od Pariza koliko i Varaždin od Zagreba, nekoliko ga avio-kompanija, prije svega Ryanair, koriste kao pariško odredište. Aerodrom se nalazi u departmanu Oise, 85 km sjeverno od Pariza. Autobusom se s aerodroma dolazi do stanice Porte Maillot na sjeverozapadu Pariza (oko 1 km zapadno od Arc de Triomphe). Alternativno, s aerodroma se autobusom može doći do 4 km udaljene željezničke stanice grada Beauvais, a odatle vlakom do željezničke stanice Gare du Nord u Parizu.

... vlakom

Francuska ima odličnu željezničku mrežu. Na dužim relacijama voze brzi TGV vlakovi (redovno voze do 320 km/h, testno i do 550 km/h). Međugradski promet se u Francuskoj ne odvija autobusom (kao u Hrvatskoj) već vlakom. U Parizu postoji nekoliko željezničkih stanica (Gare St. Lazare, Gare du Nord, Gare de l'Est, Gare d'Austerlitz, Gare Montparnasse), svaka od kojih poslužuje željeznički promet prema jednom od dijelova Francuske.

... autobosom

Međunarodni Eurolines autobusi imaju terminal u blizini stanice metroa Gallieni (linija 3).

... autom

Pariz je okružen unutarnjom obilaznicom Periferique i vanjskom obilaznizom što ide kroz predgrađa Pariza. Periferique je cesta sa 3 (ponegdje 2) trake u svakom smjeru i nizom izlaza zvanih "Porte". Na Periferique-u je uvijek označen slijedeći izlaz i izlaz koji će uslijediti nakon njega. Za vrijeme dolaska na i odlaska s posla na Periferique-u je velika gužva. U gradu postoje brojne podzemne garaže. U Parizu se vozi "bezobrazno ali nježno" - prihvatljivo je uguravanje na sve moguće načine ali se ne vozi agresivno. Neke ceste nemaju označene trake pa treba stalno voditi računa o bočnoj udaljenosti do susjednih vozila. Treba posebno voditi računa o brojnim motoristima koji se velikom brzinom proguravaju među (najčešće na semaforima) zaustavljenih automobila. Po svaku cijenu izbjegavati kružni tok Etoile (na kojem se nalazi Arc de Triomphe) jer se na njega spaja 12 avenija!

Transport u Parizu

Metro

Metro je podzemna (u nekim segmentima i nadzemna) željeznica i pokriva cijeli Pariz. Ima 14 linija, svaka označena brojem i različitom bojom. Peroni pojedine linije su označeni odredišnjom stanicom kako bi se razlikovali smjerovi vožnje. Za metro postoje pojedinačne, dnevne, tjedne (...) karte, kupuju se na kiosku u podzemnoj. Pojedinačna karta vrijdi od ulaska u do izlaska iz sistema metroa. Prilikom presjedanja između linija 6 i 12 koristiti stanicu Pasteur a ne Montparnasse, jer na Montparnasse-u zapravo postoje dvije stanice metroa povezane dugačkim tunelom. Linija 1 je "najturisturističkija" linija metroa te tu treba očekivati i džepare! U metroima se često pojave razni "muzičari" koji sviraju 2-3 stanice te prošeću vagonom u potrazi za kakvom napojnicom. Ulazi u metro sa ulica Pariza su označeni slovom "M".

RER

RER je pariška prigradska željeznica. Linije RER-a su označene slovima A-E. Prometuju rjeđe od metroa. Na stanicama RER-a postoje displeji sa listom dolazećih vlakova i očekivanim vremenima dolaska. Unutar grada Pariza koriste se iste karte za metro i RER. Za razliku od metroa, RER i autobusi prometuju u više zona (koncentrični krugovi oko centra Pariza) te su karte za više zone proporcionalno skuplje. Turisti koriste RER uglavnom za vožnju do aerodroma i Versaja.

Autobus

Pariz (uključujući i predgrađa) je pokriven gustom mrežom autobusnih linija, ali je snalaženje s autobusima turistima dosta teško (iako na stanicama autobusa postoje mape s ucrtanim lokalnim linijama). Po noći voze posebne autobusne linije (prometuju dosta rjeđe od dnevnih i imaju drugačije rute).

Taksi

Svi taksiji imaju na krovu oznaku "Taxi Parisien" i tri lampice - A, B, C. Ove lampice svjetle dok taksiji prevoze putnike, označavajući trenutno primjenjenu tarifu vožnje (A je najjeftinija). Tarifa ovisi o tome da li se vozi unutar ili van Pariza, po danu ili noći. Na taksimetrima se također vidi trenutna tarifa. Kad je taksi slobodan, na krovu mu svijetli natpis "Taxi Parisien". Na vratnim staklima taksija zaljepljene su naljepnice s važećim cijenama prijevoza (malo variraju među različitim taksi-kompanijama).

Tramvaj

Postoji jedan moderan tramvaj u jugozapadnom predgrađu Pariza (vozi na ruti Issy-La Defense).

Pješke

Pješaci trebaju obratiti posebnu pažnju na vozila koja se ne zaustavljaju na pješačkim prijelazima kad bi trebala!

Znamenitosti 

Arc de Triomphe (VIII)

Arc de Triomphe (Slavoluk Pobjede) se nalazi na centru ogromnog kružnog toka Etoile, na kraju Champs Elyssée. Do slavoluka se dolazi kroz podzemni tunel (isti koji vodi do metroa). Može se popesti na vrh slavoluka - pogled je prva liga.

Bois de Boulogne (van grada)

Ovaj veliki park (službeno "šuma") zapadno od Pariza je omiljeno vikend odmorište Parižana. Tu je i par umjetnih jezerca, restorani i sl.

Champs Elysées (VIII)

Između trgova Etoile na zapadu i Concorde na istoku nalazi se ova najpoznatija pariška avenija. Blizu trga Concorde nalazi se predsjednička palača a s južne strane avenije, između avenija George V i Montaigne nalaze se brojni *vrlo* skupi butici.

Concorde (VIII)

Veliki trg, zapravo svojevrstan mega kružni tok, između Champs Elysées i parka Tuileries (pred Louvre-om). Na sjevernoj strani trga je jedan od top-hotela u Parizu. Preći pješke preko Concorde-a u jednom potezu je prava umjetnost preživljavanja.

Eiffelov toranj (VII)

Na toranj se može popeti pješke (do 2. kata) ili liftom (do 3. kata). Za lift se podosta čeka u redu i više košta od uspona pješke (sa 2. kata se znamenitosti u Parizu ionako već teško razaznaju).

Galeries Lafayette (IX)

Shoping centar s mnoštvom très chic butika nalazi se blizu Opere. Ponesite sve kartice, trebat će vam.

Hôtel de Ville (I)

Ova je prekrasna zgrada sjedište pariškog gradonačelnika i gradske uprave. Na istoimenom trgu zimi bude postavljeno klizalište a ljeti teren za odbojku na pijesku ili štogod slično.

Hôtel des Invalides (VII)

Vojni muzej i mjesto gdje je pokopan Napoleon. Malo dalje nalazi se most Alexandre III, vjerojatno najljepši most u Parizu.

La Defense (van grada)

La Defense je poslovni dio Pariza (zapravo to više nije Pariz već mjesta Puteaux i Courbevoie). Tu se nalazi La Grande Arche, zgrada u obliku pravokutnika s velikom "rupom" u sredini.

Latinska četvrt (V)

Latinska četvrt je nekada pripadala studentima (tu je Sorbona), a danas pripada brojnim grčkim i sličnim turističkim restoranima. Radije preporučam lanac restorana Hypopotamus (jedan je i na Champs Elysées) .

Louvre (I)

Ako je igdje u Parizu gužva i čeka se duuugi red za ulazak, to je sigurno ovdje. U samom centru grada nalazi se ovaj ogroman muzej. Ako neko stvarno hoće stradati u gužvi, neka se pokuša približiti slici Mona Lize... Ispod Louvre-a se nalazi blok sa desetak self-service restorana.

Moulin Rouge (XVIII)

Poznati cabaret nalazi se na Pigalle-u. Obično svako večer daju dvije predstave. Cijene su paprene ali je spektakl nezaboravan. Postoji još nekoliko sličnih cabaret-a u Parizu, npr. Lido. Za malo više erotskog naboja posjetiti Crazy Horse.

Notre-Dame (IV)

Poznata crkva smještena je u samom centru Pariza, na otoku L'île de la Cité. Moguće je popeti se i na krov crkve. Notre-Dame je također omiljena kod pariških džepara.

Palais Chaillot (XVI)

Palača Chaillot na trgu Trocaderó je mjesto s najboljim pogledom na Eiffelov toranj. Ako još i fontane rade to je prizor za slikati (to ipak nije čest slučaj).

Place Vendôme (I)

Ako hoćete da Sanader bude ljubomoran na vaš ručni sat, ovo je mjesto gdje ćete ga nabaviti. Da vam ne bude daleko doć do besramno slupih trgovina na drugoj strani trga je smješten hotel Ritz. Isti onaj iz kojega je pred paparazzima pobjegla (i zatim stradala u podvožnjaku trga Alma-Morceau) princeza Diana.

Parkovi

Tuileries (I), Luxembourg (VI) i Buttes-Chaumont (XIX) su samo neki od brojnih pariških parkova. U parkovima najčešće postoje metalne stolice, svakome slobodne na korištenje.

Rijeka Seine-a

Na rijeci plove brojni turistički brodovi - najčešće kreću sa Île de la Cité, blizu mosta Pont Neuf. Ovaj dio otoka popularna je destinacija za malo sjedenja (ili čak i ručak) uz rijeku. Postoje i brodovi-restorani, ali su dosta skupi.

Sacré Cœur (XVIII)

Bazilika Sacré Cœur nalazi se na brdu Montmartre, iznad Pigalle-a. Do bazilike se može doći pješke ili pak malim autobusom koji kreće s Pigalle-a, te vozi krivudavim ulicama do vrha brda. Pred bazilikom su stepenice na kojima uvijek sjedi masa ljudi, uživajući u pogledu na grad. Pored bazilike smještena je gomila turističkih restorana.

Versailles (van grada)

Do Versaja se najlakše dolazi RER linijom C, s odredištem Versailles Rive Gauche. Ispred dvorca je veliki parking. Redovi za ulaz su duuugački. Iza dvorca se nalazi veliki park.

http://putopisi.aventin.hr/pariz/index.php?s=1

15.05.2012.

Palača Chaillot na trgu Trocaderó - Palais de Chaillot

Povodom svjetske izlozbe 1937. godine su Louis-Auguste Boileau, Léon Azème i Jacques Carlu na temelju nekadasnjeg "Palais du Trocadéro" palacu "Palais de Chaillot" sagradili. Ona se odmah preko puta Ajfelovog tornja, s druge strane Seine, nalazi.

 

Cetiri institucije koriste palacu:

1. Théâtre national de Chaillot (jedno od onih pet pariskih pozorista sto imaju pravo da se nazivaju narodnim pozoristima - Théâtre national)

2. Musée de l'Homme (etnografski kulturno-antropoloski muzej)

3. Musée national de la Marine (muzej franc. brodovlja i mornarice)

4. Cité de l'Architecture et du Patrimoine (srediste za franc. arhitekuru i graditeljstvo) koji se dijeli na Musée des Monuments français (muzej drzavnih spomenika), Institut français d'architecturei (institut za franc. arhitekturu) i École de Chaillot (drzavna skola za graditelje i arhitekte)

14.05.2012.

Quartier Latin

U "Latinskom kvartu" su vec uvijek mnogi studenti, naucnici i intelektualci zivjeli, jednostavno zbog cinjenice sto se taj kvart blizu sveucilista Sorbonne nalazi. U svakodnevnom zivotu su visoko obrazovani stanovnici kvarta nekada pretezno latinski pricali i zato su ga parizani nazvali Quartier Latin. U tom dijelu grada i danas jos nailazimo na mnoge studente. Zato je taj kvart poznat po burnom nocnom zivotu…po malim kaficima, barovima, dobrim restoranima, ali i po svojim kulturnim i umjetnickim drustvima i njihovim knjizarama tzv. „Librairien“ (najpoznatije su mozda Gibert Jeune i Joseph Gibert). U knjizarama se mogu i rabljene knjige kupiti pa je mozda zato sve natrpano i cesto se nista ne moze naci. Glasoviti ljudi su u tim malim prodavnicama nekada trzili literaturu: Voltaire, Baudelaire, Wilde,…


Iz tog kvarta su 1968. godine naravno i studentski nemiri te masovni stajkovi krenuli. Tih godina studentska revolucija se dogodila i u nasoj bivsoj drzavi (prva nakon 45e), u SADu, u Meksiku, u Njemackoj, u Italiji, u Cehoslovackoj, u Poljskoj ili cak u Japanu, ali nigdje s toliko velikim uspjhom kao u Francuskoj. Studenti su tim protestima postigli kuturne, politicke i ekonomske reforme u zemlji. Niko valjda ne zna pripremiti, organizirati i provesti revoluciju kao sto to zna Francuz. Vive la différence!

 

Fontaine Saint-Michel
13.05.2012.

Notre-Dame de Paris

12.05.2012.

Pariz nocu

11.05.2012.

Institut du monde arabe

U petom pariskom arrondissementu u sklopu kampusa sveucilista Paris VI i VII (i Sorbone), se nalazi “Institut du monde arabe“ ili “Svjetski arapski institut“. Svrha instituta je poboljsanje francuckih odnosa i bolje medusobno razumijevanje s arapskim svijetom.


Institut je izgraden izmedu 1981. i 1987. godine i takoder se koristi kao muzej za arapske umjetnosti. Cak i design zgrade povezuje francuski i arapski svijet jer ima dva lica. Sa sjeverne strane se zgrada ne razlikuje od ostalih pariskih gradevina. A na suprotnoj juznoj strani je oblozena aulumijskim lecima (moucharabiehs) za automatsku kontrolu svjetla koje ulazi u unutrasnjost prostora. Leca su prekrivena staklom.

pogled s\' krova
10.05.2012.

Les adieux à la reine

Francuska autorkinja Chantal Thomas napisala je knjigu „Les adieux à la reine“ (Zbogom moja kraljice). Nemam pojma da li se ta knjiga na nasim prostorima uopste moze nabaviti, pa cu zato samo kratko o sadrzaju:

U Becu se 1810. godine sastaju osobe koje o dobrim starim vremenima i o nekadasnjem obilnom zivotu u kraljevskom dvorcu pricaju. Jedna od njih je Agathe-Sidonie Laborde. Prije Francuske revolucije ona je bila zamjenica prve citateljice uzvisene kraljice Marie-Antoinette.

Prica je tako napisana da citac vlastitom mastom mnoge detalje te price ispuniti mora. Ona je takoder na taj nacin ispricana da svako sebe moze u njoj pronaci. Ne u onome sto glavna uloga konkretno opisuje, nego u njenom nacinu razmisljanja. Evo nekoliko pitanja koja se meni namecu dok citam tu knjigu:

1. Jel prije stvarno sve bilo bolje ili se meni to samo cini? Mislim da je to na nasim prostorima, pa uzimajuci i jucerasnji komunisticki dan pobjede nad fasizmom u obizir, mozda cak i jedno od kljucnih pitanja naseg drustva.

2. Koje su osobe meni licno bile uzor pa su ucinile da sam danas ovakav kakav sam…ili sam na kraju sam od sebe takav? A ako sam imao uzor da li sam ga sam odabrao ili mi je nametnut?

3. Postoji li za sve i jednu vrstu vjernosti, lojalnosti ili odanosti neka granica?    

4. Da li bas svi zli ljudi negdje u sebi imaju i neku dobru stranu ili je mi samo umisljamo da bi mogli nekako ovaj svijet shvatiti ili objasniti?

O svakom tih pitanja bi mogao cijelu seriju postova napisati...ali ipak necu (barem trenutno). Ne bi Vam ja ovo uopste pisao da Benoît Jacquot nije na osnovu knjige snimio igrani film. Taj film je ove godine otvorio Berlinalu i dobio je odlicne krtike. Film narednih dana stize u kina sirom Evrope. Naravno, ni jedan film ne moze biti poput knjige. Ali je vrlo zanimljivo sto je film na autenticnim mjestima snimljen. Mozete cak dvorac Versaille u filmu vidjeti. A rekoh Vam vec da je i prica izuzetno zanimljiva. Zato, ako imate mogucnost, pogledajte taj film!

09.05.2012.

Jardin de Tulleries

Odmah pored Louvrea je Katarina de Medici 1564. godine podigla novi dvorac "Tuileries". Dvorac je po ciglanama (franc.: tuileries) dobio ime, koje su do tada na tom mjestu bile. U doba Frnacuske revolucije zgrada je dobila drugi izgled i koristena je kao muzej. Napoleon III je dvorac dogradio, ali je 1871. godine, za vrijeme Pariske komune, dvorac sravnjen sa zemljom. Dvorski vrt sacinjava danasnji park “Jardin des Tuileries” koji Louvre s trgom Place de la Concorde povezuje.      

08.05.2012.

Obelisk na Trgu Concorde

Za razliku od onih 8 egipatskih obeliska u Rimu (Piazza San Giovanni, Piazza San Pietro, Piazza dei Popolo, Montecitorio, Piazza della Rotonda, Viale delle Terme di Diocleziano, Piazza della Minerva, Villa Celimontana) Francuzi svoj obelisk, koji se na Trgu Concorde odnosno Trgu slobode nalazi, nisu ukrali.

Egipatski vicekralj Muhamad Ali Pasa (Mehmet Ali) ga je francuzkom narodu poklonio u znak velike zahvalnosti sto je Jean-François Champollion prvi desifrovao egipatske hijeroglife, te je time stvorio osnove za proucavanje historije starog Egipta. Samo je transport iz Luxora u Pariz trajao dvije godine. Obeliskov pandand stoji i danas jos na svom prvobitnom mjestu u hramu Amun u Luxoru: http://www.blogger.ba/galerije/post/2537179/272199 

Obelisk je nekih 3300 godina star i potice iz dinastije Ramses II. Francuski kralj Luj- Filip je na uzvrat Muhamadu toranjski sat za dzamiju Muhamada Ali Pase ili „Alabster dzamiju“ u Kairu poklonio ( http://www.blogger.ba/galerije/post/2520232/269197 ). Zanimljivo sto se taj toranjski sat jos danas u istoj dzamiji nalazi, ali od kako su ga 1846. godine ugradili, jos nikada nije funcionisao.

05.05.2012.

Louvre

04.05.2012.

Da Vicijeva Mona Lisa

Pocetkom 16. stoljeca je Leonardo da Vinci na drvo nacrtao Lisu del Giocondo, suprugu njegovog prijatelja. Danas se to umjetnicko djelo nalazi u Parizu i ubraja se medu najcuvenije umjetnicke slike uopste. Original te slike je vec odavno u nekom sefu a kopiju mozete posmatrati u muzeju Louvre.

 

Obicno tu sliku danas nazivaju “Mona Lisa“. Ali taj naziv je nastao samo pravopisnom greskom. Na talijanskom jeziku se „zena“ kaze “modonna“. A kratica madone je “Monna“. Mona dakle nije ime gospode nego je njena titula odnosno dio imena kojom joj se da Vinci najvjerovatnije obracao. Ali ni strucnjaci nisu sigurni da li je to uopste ta osoba, tako da nadalje razlicite teorije postoje.  

Rekapitulirajmo: slika nosi pogresno ime, nije jasno ko je na slici, original je promijenjen i ne moze se u muzeju ni posmatrati. Ipak ljudi iz cijelog svijeta pristizu da jednom u zivotu vide tu Mona Lisu. I sta nam sve ovo govori?

 

Autenticnost cesto nije toliko ni vazna. Stvarna vrijednost jedne umjetnine se mjeri po onome sto drugi u njoj vide ili perpoznaju. A svako vidi nesto drugo. I zato one cijene na aukcijskim prodajama uopste nisu mjerilo za stvarnu vrijednost.

03.05.2012.

Ca plane pour moi

02.05.2012.

Le Fantôme de l'Opéra

S jedne strane sam veliki ljubitelj klasicne opere i ozbiljne muzike. Ali s druge strane (to je valjda ona moja tamna strana) niti slusam, niti pratim, niti me uopste mnostvo modernih scenskih muzickih aranzmana zanima. U to ubrajam i skoro sve mjuzikle, izuzevski neka rock djela poput „Thommy“ ili „Rocky Horror Picture Show“. Ali njih ja licno i ne smatram mjuziklima. Jer su The Who i Pete Townshend genijalci i njihove kompozicije su ionako van prostora, vremena ili nekog odredenog zangra.

 

Jedan od najpoznatijih mjuzikla uopste je „Fantom opere“ na osnovu istoimene knjige Gastona Lerouxa. Taj mjuzikl nikada nisam u potpunosti preslusao, niti namjeravam to ikada uciniti i zato necu puno o tome ni pisati. Ali je opce poznato da se radnja odvija u Opéri Garnier u Parizu i da je neko tajno jezero ispod operene zgrade od znacaja za tok radnje. Mada je inace ta prica cista fikcija, vrlo je zanimljivo sto to jezero stvarno postoji.

 

Nedavno sam posjetio tu opernu zgradu, evo nekoliko slika:

 

Pozor: Jasan stav!
<< 05/2012 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
2728293031

AFRIKA

AZIJA
Bliski Istok
- Jaffa
- Haifa
- Tel Aviv
- Jeruzalem 1
- Jeruzalem 2
- Bliski Istok
Gruzija
- Gruzija
Hong Kong
- Hong Kong
- Kowloon
Filipini
- Angeles/Dau
- Manila 1
- Manila 2
- Taal
Kina
- Peking
- Sangaj 1
- Sangaj 2
Sjeverna Koreja
- D.M.Z.
Juzna Koreja
- Seul
Mongolija
- Mongolija
Turska
- Antalya
- Dimcay-Alanya
- Istanbul
- Side

EVROPA
Bosna i Hercegovina
- Arapuša
- Banja Luka
- Banovici
- Bihac
- Bijeljina
- Blagaj
- Boračko jezero
- Brcko
- Bosanski Brod
- Bosanska Krupa
- Bosanski Novi
- Bosanska Otoka
- Bosanski Petrovac
- Bosanski Samac
- Bosanska Kostajnica
- Bratunac
- Busovača
- Cazin
- Doboj
- Doboj2011
- Drvar
- Foča
- Gorazde
- Gračanica
- Gradacac
- Hutovo Blato
- Ilidza
- Ilijaš
- Jajce
- Jezero Modrac
- Kakanj
- Kalesija
- Ključ
- Kozarac
- Kraljeva Sutjeska
- Kravice
- Ljubija
- Martin Brod
- Modriča
- Mostar
- Mrkonjic Grad
- Jablanica
- Maglaj
- Medugorje
- Neum
- Odzak
- Osinja
- Prijedor
- Prnjavor
- Počitelj
- Potočari
- Rijeka Drina
- Rijeka Japra
- Rijeka Krivaja
- Rijeka Una
- Ostrozac2005
- Ostrozac2010
- Sanski Most2001-05-08-09
- Sarajevo 2002
- Sarajevo 2010
- Sarajevo 2012
- Srebrenica
- Srebrenik
- Tešanj
- Travnik
- Trnovo
- Tuzla 2006
- Tuzla
- Visegrad
- Visoko
- Vranduk
- Velika Kladusa
- Zenica
- Zepce
- Živinice
- Zvornik
Albanija
- Tirana
Andora
- Canillo
- La Vella
Austrija
- Bec
- Brixlegg
- Innsbruck
- Kufstein
- Kramsach
- Leogang
- Pertisau
- Rattenberg
- Reith i. A.
- Salzburg
- Strass im Zillertal
- Zillertal
Belgija
- Bruxelles
Bugarska
- Ruse
Ceska
- Prag
Francuska
- Aix en Provence
- Carcassonne
- Castelnaudary
- Foix
- Lestelle-Betharram
- Lourdes1
- Lourdes2
- Marselj
- Pariz
- Pariz2012 01
- Pariz2012 02
- Lourdes 3
- Saint-Girons
- Saint Pe de bigorre
- Toulouse
- Versailles
Grčka
- Kreta
Hrvatska
- Dubrovnik
- Nin
- Plitvicka jezera
- Rab
- Rijeka
- Vir
- Zadar
- Zagreb 2009
- Zagreb 2010
Irska
- Dublin
Ujedinjeno Kraljevstvo
- Belfast i Sjeverna Irska
Italija
- Alghero (Sardinija)
- Bergamo 2009
- Bergamo 2010
- Bergamo 2012
- Lido
- Palermo
- Bibione
- Bologna
- Ancona/Sirolo/Nomana
- Lucca
- Lutago
- Modena
- Napulj
- Pisa
- Trst
- Venecija 2008
- Venecija 1999
- Venecija 2010
- Trapani (Sicilija)
- San Michele
- Firenca
- Rim
- Viareggio
Latvija
- Riga
Madarska
- Budimpesta
- Szombathely
Nizozemska
- Amsterdam2015
- Arnhem 2009
- Arnhem 2010
- Den Haag
- Eindhoven
- Enschede
- Huizen
- Venlo 2006
- Venlo 2010
Njemacka
- Ahaus
- Bad Driburg
- Berchtesgaden
- Berlin
- Bremerhaven
- Dingden-Hamminkeln
- Geldern
- Halle a.d.S.
- Halle (Westf.)
- Hamburg
- Langeoog
- Frankfurt
- Hettstedt
- Kevelaer
- Köln
- Lutherstadt Eisleben
- München
- Münster
- Norderney
- Norddeich
- Oberstdorf
- Seeburg
- Soest
- Straelen
- Stuttgart
- Wendlingen
Norveska
- Oslo
- Vestfold-Akershus
Poljska
- Gdansk
- Varšava
- Wroclaw
Portugal
- Porto
- Vila Nova de Gaia
Rumunija
- Bukurest
- Giurgiu
Rusija
- Moskva
Slovacka
- Bratislava
- Žilina
Slovenija
- Lipica
- Ilirska Bistrica
Spanija
- Ampuriabrava
- Barcelona
- Castello d'Epuries
- Figueres
- Girona
- Granada1
- Granada2
- Lancarote
- Sevilla
- Santander 2008
- Santander 2009
Svedska
- Göteborg
- Smaland
Svicarska
- Zürich
Vatikan
- Vatikan
Razna putovanja
- Razna putovanja

AMERIKA

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
532472

Powered by Blogger.ba