Pozor: Jasan stav! 2011/05

Pozor: Jasan stav!

Sve slike koje na ovom blogu prikazem samo su moje. Moja autorska prava me ne zanimaju. Slike i sve druge informacije koje pronadete ovdje mozete koristiti kako god pozelite.

31.05.2011.

Srbija

Citam ovih dana o demonstracijama u susjednoj Srbiji. Ti slaboumni ulicari su neka manja ekstremna grupica ljudi koja me uopste ne brine. Nogometna sezona se zavrsila, pa oni prosto ne znaju kuda sa ostatkom adrenalina i testosterona. Jedini nacin da bi neki prosjecni huligan bio u centru paznje, to je da izade na ulicu i da se nepristojno ponasa. Jer bilo koji huligan da ima jaku pricu, imao bi i curu. Da ima pamet imao bi i neke obicne interese. Da ima novac imao bi neki hobi. Da ima razum ne bi zastupao ekstremne stavove. Ali je on cak ponosan na to sto je glup, bezosjecajan i prost, pa zato ne moze ni da bira. 

Ali ono sto mene puno vise brine, to je obicni, prosjecni Srbin. Ne mislim na ove domace sto umisljaju da su neki drugi ili sto zele zivijeti negdje drugo. Taj problem ce se sam od sebe rijesiti. Mi smo vrlo osjecajni ljudi, od naseg srdacnog zagrljaja se nece moci niko vjecno obraniti. 

U toj drzavi se uopste ne govori o Mladicevim zlocinima, uopste se ne govori o ulozi JNA u ratnoj agresiji i zlocinima, nema rijeci o odgovornosti intelektualaca, umjetnika, medija, pravoslavne crkve…nema rijeci o odgovornosti gradana Srbije. Ni o individualnoj, ni o kolektivnoj odgvornost se tamo ne diskutuje. Ne moraju oni mene ili moj narod zaliti, to i ne trazim. Ali bi oni ipak trebali jednom skontati da samo od njihove svijetsti napredak cjele regije ovisi. Ni oni povijest izmijeniti ne mogu. Mi njih na medunarodnom sudu optuzili ili ne. Mi njihovu odgovrnost time objelodanili ili ne. Nije bitno, oni, mi i svi ostali znaju sta je se desilo.

Hej, vi mozete o tome misliti sta god zelite. Ali meni je drago sto oni sad sa Haskim sudom suraduju. Jos draze mi je bilo kad je se onaj njihov glavni u Srebrenici pojavio. Velika gesta koju ja licno vrlo cijenim. Koja dokazuje i pokazuje da se moze i drugacije, samo ako se hoce...ili ako te neko natjera. Ali raspoznaja jednog ili drugog je nebitna, jer je na kraju samo za historicare od znacaja. Ishod je isti: jos jedan korak ka konacnom rjesenju.

30.05.2011.

Ostorzac - BiH - august 2005

_

29.05.2011.

Like a Rolling Stone

Zamisli da si kamen ili stijena. Zamisli dalje, da nizbrdo kotrljas i da rusis sve pred sobom. Znas da ces uskoro stici do kraja, da ces se konacno razbiti u komade. Da te ubrzo jednostavno vise nece biti. Uzaludno se pokusajes zaustaviti, jer to cinis bez uvijerenja, nekako bez samopouzdanja. Gravitacija je jaca od tebe.
Imas samo dvije mogucnosti: Placi i zali sam sebe ili se opusti i uzivaj. Jer i onako ne mozes promijeniti bilo sta. Zato udahni duboko, osjeti trenutak i zraci pozitivnu energiju...ito jace nego ikada.


 

28.05.2011.

Ostat ću svoj

ne želim više razmišljati
o prošlosti, o sudbini
radost života ću tražiti
mada je teško nju pronaći

ostat ću svoj

al' se ipak mijenjati
nogama svojim
svoju stazu gaziti

sve ima svoj razlog

i dobro i zlo
sve ima svoj razlog
to sam naučio
u vjeri je snaga
te u molitvi
pa i kad me sruše
s vjerom ću ustati

ostat ću svoj

al' se ipak mijenjati
svojim putem polako
do smrti živijeti


27.05.2011.

Vidmo se u Nizozemskoj!

Uhapsise te...eh, nek` su bas! Drago mi je sto te nisu strucno likvidirali i bacili s broda. Mogli su te i ranije izvesti pred lice pravde...ja sta su?...ma hajde, na kraju meni licno to vise nije toliko ni vazno.
Jer kao prvo, nema adekvatne kazne za to sto si zgrijesio. Svako ce dobiti ono sto zasluzi. Neko jos na ovom, a neko drugi tek na onom drugom svijetu. Ovako ili onako, ja ne bih volio biti u tvojoj kozi.
Kao drugo, ti si samo izgovarao ono sto je vecina "tvog naroda" mislila. Izvrsavao si naredenja i cinio si ono sto bi mnogi drugi u "tvom narodu" takoder radili da su imali samo te mogucnosti. Ti nisi zavodio ili mamio, ti si bio slucajno na celu.
I kao trece, ja sam se tebi vec davano osvetio. Raduje me ta istina, sto protiv moje osvete nemas oruzija. Najveca osveta mi je sto ne mrzim tvoj narod...samo pamtim. Pa nekad i nesto napisem...da ne bih zaboravio ili da bi ostavio svom potomstvu u amanet.

CU.

 

 

26.05.2011.

Sta je pravda?

O pravdi mozemo teoretisati do besvijesti. Platona, Igoa, Makjavelija i mnoge druge sam citao i zaista svi imaju neko misljenje o tome. Ali na kraju svako razmatranje o pravdi zavisi od sistema vrijednosti. A u svakog covjeka je taj sistem drugciji pa je i taj osjecaj pravde vrlo subjektivan.

Ne znam jel hapsenjem Mladica zadovoljena ta pravda. Ne znam jel pravedno sto ce sad i Srbija prije nas u Evropu. Ne znam cak ni da li se danas bolje osjecam nego sto sam se jucer osjecao. Ali znam jedno, i to nema veze sa nekom teorijom, nego je vrlo prakticno. Svojoj dijeci, koja nikada nisu - i nikada nece - upoznati svog djeda, sad mogu reci, da je uhapsen covjek koji je medu najodgovornijima za to.

26.05.2011.

Omladina

"Nemam nade u omladinu! Nemam ni nade u neku bolju buducnost nase zemlje, kad pomislim da ce jednog dana ta mladez rukovoditi ovom drzavom. Mladi ljudi su danas nepodnosljivi, ponasaju se neodgovorno i uzasno ih je posmatrati."

 

Moglo bi se pomisliti da je to neka izreka novijeg datuma. Ali, sto je meni malo zacudno, to je nekada davno onaj Aristotel (384-322. p.n.e.) tvrdio. On se ocito prevario. Jer svaka nova generacija ima nove vizije i ideje, pa je cak i duzna kretati se naprijed, pomaknuti granicu.

 

25.05.2011.

Intramuros - Manila - april 2011

U glavnom gradu Filipina, u Manili, nalazi se Intramuros. To je visokim zidinam opasani stari dio grada kojeg su spanski kolonizatori, pod vodstvom Miguel López de Lagazpi, 1571. godine na uscu rijeke Pasig osnovali. Svojim dolaskom su otjerali Arape koji su do tada tu zivili.

Sve do spansko-americkog rata je ostao pod spanskom upravom. Japanci su ga za vrijeme drugog svjetskog rata okupirali. Tesko je stradao kada su ga oslobadali Amerikanci 1945. godine. Danas je taj stari grad opet u potpunosti obnovljen.

Jedna od najstrijih sakralnih zgrada u Intramurosu je crkva San Augustin. A vaznost crkvi pridodaju freske na plafonu i barokni oltar. Crkva uopste nije stradala u toku drugog svijetskog rata. U sklopu tog areala jos se nalaze muzej i skola.

Nadalje, moram spomenuti veliku Manilsku katedralu, koja je 1581. godine sagradena. Kroz pozare, zemljotrese, tajfune i tokom drugog svijetskog rata je bila nekoliko puta do temelja srusena. Sa 4500 svirala ta crkva danas ima jedne od najvecih orgulja u Aziji.

Odmah preko puta katedrale je ulaz u Casa de Manilu. Casa de Manila je gospodska kuca sa vrlo lijepim dvoristem (patio).

Vrijedan posjete je takoder nekadasnje utvdenje Fort Santiago. U malom parku se posjetilac moze malo od kaoticnog manilskog saobracaja odmoriti . U sredistu te utvde se nalazi muzej koji je posvecen Joséu Rizalu.

Ne samo u Manili, nego kuda god na Filipinima krenes, svugdje se spominje ime njihovog najveceg junaka: José Rizal. On je bio voda Filipinske revolucije, odnosno opceg ustanka protiv spanskih kolonizatora. Oni su ga na putu ka Spaniji zarobili, pa su ga 30.12.1896. godine bez sudske rasprave ubili (to mi nesto poznato). On je time postao personificirani simbol filipinskog otpora. On potjece iz bogate aristokrastske obitelji. Studirao je u njemackom Heidelbergu i preveo je cak Schillerov „Wilhelm Tell“ na tagalog. Tagaloski jezik je uz malajski najrasireniji i sluzbeni jezik na Filipinima. Na Filipinima svaka regija de facto ima svoj jezik. Ima ukupno 171. jezik, ali srecom svi pricaju engleski, pa se uvijek nekako mozes sporazumiti.

Nedavno sam posjetio Intramuros. Evo nekoliko slika:

24.05.2011.

PARE POKRECU SVIJET, POLITIKU I NOGOMET ?

S NOVCEM MOŽEŠ KUPITI KUĆU ... ALI NE MOŽEŠ DOM.

S NOVCEM MOŽEŠ KUPITI SAT ... ALI NE MOŽEŠ VRIJEME.

S NOVCEM MOŽEŠ KUPITI KREVET ... ALI NE MOŽEŠ SAN.

S NOVCEM MOŽEŠ KUPITI KNJIGU ... ALI NE MOŽEŠ ZNANJE.

S NOVCEM MOŽEŠ KUPITI DOKTORA ... ALI NE MOŽEŠ ZDRAVLJE.

S NOVCEM MOŽEŠ KUPITI POLOŽAJ... ALI NE MOŽEŠ UGLED.

S NOVCEM MOŽEŠ KUPITI KRV ... ALI NE MOŽEŠ ŽIVOT

S NOVCEM MOŽEŠ KUPITI SEKS ... ALI NE MOŽEŠ LJUBAV

23.05.2011.

dr. Dženana Husremović


Oko vjeronauke se diže čitava halabuka i hvala Bogu da se konačno, nakon toliko godina, počelo preduzimati nešto o čemu obrazovni stručnjaci i civilni sektor pričaju već godinama (mada su uglavnom slušali sami sebe uz osjećaj kako im se zvaničnici potajno smiju i misle: „Ma neka se djeca igraju“).

Da se razumijemo, moja djeca su i na vjeronauci i u mektebu, starije dijete obavlja sve propise koje je duži vjera. Zašto? Zato jer je meni i mojoj porodici vjera važna. Tačka.

Ali, u obrazovnoj politici ono što je meni važno ne znači da je i svakome drugome važno. Stoga, u obrazovnoj politici ova odluka konačno omogućava djeci ravnopravniji (ali ne i ravnopravan) status pri prelasku na više nivoe školovanja. Nastavak ovog komentara neka čita ko je zainteresiran da razmisli o ovoj odluci, a koga ne zanima neka i dalje vjeruje kako je njegova jedina ispravna i da ničija nije do zore gorila.

Više je elemenata koji odluku ministra Suljagića čine ispravnom, ali ja nemam nikakvu želju da raspravljam o implikacijama tipa omalovažavanja vjere ili vraćanja crvene zastave. Jer mislim da to nisu stvari koje ovom odlukom mogu doći u pitanje. Jer ako to jeste tako, onda mi govorimo o vjerskom identitetu baziranom na potpunom odsustvu internalizacije, odnosno identitetu koji se može održati samo ako postoje povoljni vanjski parametri. Što bi bilo poražavajuće.

Za mene su, u ovoj raspravi, najbitnije dvije stvari: statistička jednakost učenika u školi i pri prelasku na više nivoe školovanja, te razdvajanje izbornih od obaveznih predmeta.

Ja sam psiholog koji se bavi teorijom mjerenja i vrlo dobro znam od čega je školska ocjena sastavljena. Ona je samo jednim dijelom odraz djetetove kompetencije u predmetu, a sve drugo pripada radnim navikama, djetetovoj motivaciji, sposobnosti nastavnika da uopšte ocjenjuje djecu i na kraju, odnosa između nastavnika i učenika. U BiH ovaj odnos objektivnih i subjektivnih elemenata u sastavu ocjene je nepoznat jer nemamo standarde učeničkih postignuća, a samim tim ni mogućnost da vjerujemo da se iza svake petice nalazi isti nivo znanja. Da je to stvarno tako, dovoljno je samo da vidimo distribucije ocjena i usporedimo ih sa rezultatima djece na grupnim mjerenjima (kao što su takmičenja ili prijemni ispiti) i da se uvjerimo u ovu činjenicu. Tu nema ni o od objektivnosti. Kod nekih predmeta, kao što je vjeronauka, ta asimetričnost u distribuciji ocjena je vrlo izražena jer većina djece ima vrlo zadovoljavajuće ocjene. Je li nekad neko čuo kako je dijete išlo na popravni ili palo iz vjeronauke? Kada bi se ovo desilo, sigurna sam da sljedeće godine njegovim roditeljima ne bi na pamet palo da ga daju na vjeronauku. S druge strane, izračunavanje prosječne vrijednosti za svakog učenika podrazumijeva da je u tu matematiku uključen jednak broj elemenata. Djeca koja imaju manji broj elemenata imaju i manje šanse za bolji prosjek.

Uzmimo dvoje djece, od kojih jedno dolazi iz škole gdje mu je otac direktor, tetka predaje biologiju, a amidža tehničko i drugo dijete iz škole u kojoj nema nikog svoga i još ne ide na vjeronauku. Realno gledajući, kolike su šanse prvog djeteta da nema sve petice? Vrlo male, ali to ne mora biti zbog aktivnog insistiranja oca, amidže i tetke, nego zbog činjenice da je to „naše dijete“, odnosno zbog psihološke bliskosti tog djeteta svim nastavnicima. Njemu je u startu posao olakšan. Kolike su šanse drugog djeteta? Ako se bude trudilo onoliko koliko se trudi prvo dijete, neće sigurno imati sve petice, a uz to ima manji broj elemenata iz kojih se računa prosječna ocjena. Ako bude imao sve petice iza njih će stajati značajno više znanja i rada nego kod prvog. I dođu oni da se upišu u srednju školu. Matematički, oni će imati podjednaku šansu samo ako se ovaj drugi naradio za njih obojicu.

Prema tome, gledajući ovu odluku iz perspektive teorije mjerenja, ovo je jedini metodološki ispravan način da se formira aritmetička sredina. Svima isti elementi.

Drugo, čujem ovih dana komentare kako je ministar, ako je već donio ovu odluku za vjeronauku, trebao isto uraditi i za likovno, tjelesni i muzičko. E pa nije. I za to postoje jasni znanstveni i obrazovno – politički razlozi. Znanstveni razlozi: prema facetarnim teorijama inteligencije (kao što je Gardnerova teorija višestrukih inteligencija), mi posjedujemo različite sposobnosti koje su različitog intenziteta. I što je još bolje, neke od tih sposobnosti su npr. tjelesno – kinestetičke ili muzičke. U praksi to znači da možete biti kompletni duduk za matematiku, ali izvrstan sportaš ili muzičar. Hoće li vas ljudi smatrati glupim zbog toga? I tu se sada nadovezuju obrazovno–politički razlozi. Ako mi znamo da djeca imaju različite sposobnosti, odakle nam pravo da ignorišemo znanstvene teorije i djetetu razvijenih tjelesno kinestetičkih, muzičkih ili likovno–umjetničkih sposobnosti poručimo kroz prosječnu ocjenu da je nesposobniji od druge djece?!

Ja znam da roditelji djece koja nisu posebno uspješna u fizičkom, likovnom ili muzičkom stalno negoduju kako njihovoj djeci ovi predmeti narušavaju prosjek i mentalno zdravlje. Ali, nisu samo matematika, fizika i hemija predmeti koji razlikuju „sposobnu“ od „nesposobne“djece. Osim toga (i tu dolazimo do druge bitne stvari) ovo su obavezni predmeti. Njih imaju sva djeca i svoj djeci ulaze u prosjek.

Prema tome, ja sam kao psihometričar, ovom odlukom ministra Suljagića zadovoljna. Biće svima jednako, pa kada već nemamo standarde učeničkih postignuća i zajedničku maturu, da makar povećamo  jednakost djece u upisu u više nivoe obrazovanja. Samo da se zna, još veće zadovoljstvo ću osjećati kada budemo u mogućnosti tvrditi da se iza svake ocjene nalaze isti elementi.

Umjesto dominantnog osjećaja ugroženosti kojeg su ovih dana iskusili mnogi u Kantonu Sarajevo, bilo bi puno pametnije ovu odluku doživjeti kao izazov koji će potaći roditelje i druge uključene da razmišljaju zašto djeca idu na vjeronauku. Da li je zaista najvažnije da im ta ocjena ulazi u prosjek ocjena ili je puno važnije da ono usvaja znanja i razvija vrijednosti koje će mu pomoći da razvije zreli internalizirani vjerski identitet kao dio sveukupnog ljudskog identiteta?

Piše: dr. Dženana Husremović (Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sarajevo), muž joj je član džematskog odbora džamije Nova Breka.

22.05.2011.

Vila Nova de Gaia - Portugal

Pokusao sam da pogledam utakmicu Porto protiv Chelsea. Nije mi uspijelo, stajao sam sa nekim Romima ispred stadiona dok su moji prijatelji gledali utakmicu. Nije bitno, to i nisu bas moji omiljeni timovi. Ali sto je meni kao vrlo zanimljivo ostalo u sjecanju, to je pjesma navijaca Chelsea. Najcesce ovu pjesmu pjevaju. Nemam pojma zasto. Tada nisam mogao ni shvatiti zasto ljudi uobste slusaju taj reggae, sta oni u toj muzici pronalaze. Kasnije sam razumio, da kad odes u neke toplije krajeve ta muzika pocne imati nekog smisla. Visoka vlaznost zraka i visoke temperature toj muzici daju neku cudnu draz.

21.05.2011.

Norderney

Postoji mjesto kamo se mogu povuci kad sam umoran. Kad su mi potrebani mir i tisina ili kad jednostavno sa meni dragim ljudima zelim malo vise vremena provesti. Oko mene more i prekrasna priroda a uz mene samo nenaporne osobe. Tamo osjetim vlazan i slan zrak na usnama i na kozi. Vrlo snazno osjetim da sam dio te priorde, te da sam skroz nebitano bice u beskrajnom vremenu i neogranicenom prostoru.


Evo prijevod pjesme:


uocila sam te odmah
medu toliko ljudi
tvoje oci tako njezne,
tvoj osmijeh vrlo prostran

                                                    prisao si mi
                                                    u tvojim sakama dvije case
                                                    bio si duhovit i vjest
                                                    smjesta si me osvojio
tri sata ujutro
nas dvoje sami
palis mi poslednju cigaretu
                                                     pricali smo puno
                                                    sve do svitanja
                                                    onda si me pogledao,
                                                    pa si bio odjednom vrlo sutljiv
a ja vrlo blizu pored tebe,
i leptirici kao nikad prije
preko cetrdest godina,
a osjecam se kao tinejdzer
                                                    gramofon se okrece
                                                    godi mi to sto pricas
                                                    volim tvoj miris
                                                    kao da se vec duze poznajemo
ljubis me u vrat
njezno mi milujes lice
svejedno mi je sto si tako uzasno mlad
                                                    pricali smo puno
                                                    sve do svitanja
                                                    onda si me pogledao,
                                                    pa si bio odjednom vrlo sutljiv
sad lezim pored tebe
sunce sija jace nego ikada
kako me fino gledas
ostat cu pored tebe dok i mjesec
ne bude sjao jace nego ikada

Evo jos malo slikica:

20.05.2011.

Brixlegg - Austrija - decembar 2010

 

19.05.2011.

Savremena bajka

Nekada davno, u dalekom kraljevstvu, živjeli su kralj i kraljica. Dugo nisu mogli imati djece. Da li zbog toga što bi kralj istrošio vojnike na sobarice, pa pred kraljicom djelovao kao impotentna muškarčina, kojih je danas za izvoza, ili zbog toga što je kraljica imala rak desnog jajnika, kojeg je morala operisati. Možda se samo nisu više smatrali atraktivnim, jer su se ionako bili uzeli zbog novca. Ona je bila siromašna sponzoruša, a on njena jedina garancija da će imati sve, a da joj ni nokat od truda ili rada ne pukne.

Nakon silnih godina prevara, svađa i negativnih trudničkih testova, kraljica je, svojom ženskom intuicijom, kao što je to kod njih uobičajeno, shvatila da mora roditi dijete. Pošto je gledala španjolske sapunice, naučila je da je dijete najbolji način da zadržiš nekoga ko te u biti ne voli, a i ako te otac tvog djeteta nabije nogom, uvijek imaš pravo na alimentaciju. Kako god okreneš, dijete joj se učini najboljom investicijom, pa obuče svoje sexy rublje, stade na prozor i nježno utipka kraljev broj na svoj Motorrola Dolce & Gabana mobitel.

Nastavak ove bajke je suviše vulgaran da bi ga objavio. Ostatak priče prepuštam zato vašoj mašti.

18.05.2011.

BVB

Bas sad nesto razmisljam, kako bi bilo da mi se nesto vrlo lijepo desi. Mozda da polozim vrlo uspjesno neki ispit. Da se otarasim neke nevolje. Ili da mi ljekar protumaci nalaze koji ipak nisu u toj mjeri zabrinjujuce kao sto sam slutio. Bilo sta drugo, nije bitno.

I razmisljam dalje, kako bi bilo da se ne veselim odmah, nego da pricekam nekoliko dana ili sedmica pa da se onda „spontano i vrlo entuziasticno" radujem. I svaki put kad tako nesto razmisljam se u istom trenutku pitam zasto tako nesto uopste moram razmisljat?

17.05.2011.

Rahatluk

Pisao sam vec ranije da volim u Tuzlu svratiti. Zelim biti u drustvu nekih meni dragih ljudi. Nekako djelujem normalnije medu njima.

16.05.2011.

Taal

Na Filipinima postoji vulkanski otok u jezeru koje se nalazi na vecem vulkanskom otoku u jezeru koje je na jos vecem otoku. Vulkan Point je otok na jezeru Grotlo, a jezero Grotlo je na otoku koji se zove Vulkanski otok i koji je na jezeru Taal, a jezero Taal se nalazi na otoku Luzon. Poprilicno zbunjujuce. Taj vulkan je jedan od 22 aktivna vulkana na teritoriju Filipina i dio je poznatog "vatrenog prstena", odnosno niza aktivnih vulkana na podrucju Indonezije, Filipina, Papue Nove Gvineje i okolnih otoka u Pacifiku.

Mada se poslednja erupcija davne 1977 g. zabiljezila, Filipinski Institut za vulkanologiju i seizmologiju je upozorio kako je u posljednjih nekoliko sedmica seizmicka aktivnost oko vulkana osjetno porasla te da su zabiljezeni vulkanski potresi, nakon cega je institut objavio upozorenje o mogucoj erupciji. Trenutno obilazenje vulkana je zato zabranjeno. Doduse, to su upravo te zabrane koje ja na svojim putovanjima cesto zaobilazim, jer na kraju samo vlastito zdravlje rizikujem. Ali se nazalost samo plovedbenim sredstvima moze dospijeti do tog vulkana, a ni jedan vlasnik camaca mi nije htjeo ispuniti zelju. Valjda znaju sta rade. Nama je samo preostalo da iz daljine izvidimo taj vulkan, te da posjetimo jezero i otok.

 

15.05.2011.

Kritika

Napretka nema bez promijene! A promijene nema bez konstruktivne kritike! Zato mi je draze kad mi neko iskreno kaze da grijesim, nego kad me licemjerno tapka po ramenu u znak suglasnosti.


Trudim se da i ja isto tako postupim. Ali moram dodati da sam u nekim zivotnim poljima tom kritikom vrlo ogranicen, jer su ipak neke vrjednosti sveobuhvatne i bezvremenske. Neke druge su toliko komplikovane da su mi strucnjaci potrebni da bi ih barem povrsinski svario.


Za oba slucaja mogu vjeru za primijer koristiti. Ubjeden sam, da samo ja nisam savrsen na toj nekoj razini izmedu vjere i mene. Jer pravovaljanost vjrskih pravila ostaje zauvijek netaknuta. Mada se varam ako mislim da u vjerskom svijetu nema prostora za individualne interpretacije tih pravila. Jer da je sve tako jasno, ne bi se ni fetve donosile, ni vatikanske komisije uspostavljale. Muslimanski svijet nebi medusobno ratovao, krscanski se ne bi mjenjao, jevrejski ne bi prezivio.


Dakle, ne sumnjam u vjeru. Ali sta je sa vjerskim poglavarima, sta sa mojom vjerskom bracom? Kako postupiti prema onima koji ne vjeruju u te iste moje vrijednosti? Pa se takoder pitam, kako, kad i u kojoj mjeri da te duhovne vrijednosti prenesem u svakodnevni sekulizirani zivot?


Ima onaj islamski propis, sto kaze da je neko suglasan sve dok se ne protivi. To znaci da bi bio grijesan kada bi svoju nesuglasnost prisutio. Eh, zato razmisljam i bas zato kritikujem.


14.05.2011.

Eurosong

Austrija
E.A.V. - God bless America

http://www.youtube.com/watch?v=zyilSPsYdW8&NR=1

Belgija
The black box revelation - Set your head on fire

http://www.youtube.com/watch?v=zDZZaW2zwCo&feature=player_embedded#at=44

Francuska
Plastic bertrand - Ca plane pour moi
http://www.youtube.com/watch?v=bVDfmn_TMkI

Irska
The Pogues - Love you till the end

http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=rYZMgHcv530#at=52

Italija
Umberto Tozzi - Stella Stai

http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=9jgGvPQFmpU

Njemacka
M.M. Westernhagen - Es geht mir gut

http://www.dailymotion.com/video/x744f3_marius-muller-westernhagen-es-geht_music

Turska
Kaçak & Fuat Ergin - Antrenman

http://www.youtube.com/watch?v=nU5i7a1qYlU

Ujedinjeno Kraljevstvo
Dire Straits - So Far Away

http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=2hVKG9wFelk#at=63

Spanija
Heroes del silencio - Entre dos tierras

http://www.youtube.com/watch?v=-KVgUnPJVlY&feature=related

Svedska
Royal Republic - Underwear

http://www.youtube.com/watch?v=_lbZpFBGq1k&feature=youtu.be

13.05.2011.

Spavao bih s tobom!

ona: Reci nešto!
on: Spavao bih s tobom!
ona: Prost si, prostak bez rafinmana. Kakva šteta!
on: Ali kako ne vidiš da sam sublimirao svu filozofiju, znanost, jungijansko poimanje svijeta u osnovnu, najjednostavniju formu. Da sam - samo za nas - ogolio sve ljušture i slojeve takozvane ‘realnosti’, stvarnosti koja to nije. Da sam spojio Mjesec i Sunce, yin i yang, uz prstohvat praha Kamena mudraca, purpurnocrvene vatre Merkura, rigajući sumpor i zlato metafizičkog svijeta. I to sve samo za tebe u elementarno izraženoj žudnji za tobom!
ona: Volim te kad pričaš ali je to opet jedna od tvojih verbalnih eskapada! Želiš me napraviti ludom. Kao da ne vidim da samo želiš osvajati, posjedovati, vladati. Nikad mi ne govoriš mazne stvari.
on: Nije istina! Ako ti se čini da navaljujem kao konkvistadori na zlato Inka- to je zato jer te toliko trebam, da sam nestrpljiv da okusim divote s tvog slatkog izvora. Kad ti se učini da te želim posjedovati, radi se o potrebi da ti se zavučem pod kožu- doslovce! Kad vladam, ustvari se potpuno predajem.

12.05.2011.

Sir Karl Raimund Popper:

„Tako dugo dok ove netolerantne manjine raspravljaju i objavljuju svoje teorije kao razumne prijedloge, trebali bismo im dopustiti da to cine slobodno. Ali trebali bismo njihovu pozornost privuci na cinjenicu da tolerancija moze postojati samo na osnovi neutralnosti i da nasa obaveza toleriranja manjine zavrsava onda kad manjina pocinje ciniti nasilje. Zbog toga bismo, u ime tolerancije, trebali zahtijevati pravo na ne toleriranje netolerantnog.“
(Horton, 1994., str. 255-256)

11.05.2011.

Šangaj

Kina je po stanovnistvu najveca drzava na svijetu. A najveci grad u Kini je Sangaj. Sasvim je razumljivo, da je tamo svaki voz, svaki autobus i svaki metro potpuno pretrpan. Veliki broj stranca dodatno otezava kretanje po gradu. Narocito u blizini nekih turistickih mjesta se covjek u masi ne moze ni okrenuti. Samo iz daljine neke znamenitosti moze posmatrati. Sva sreca pa sam sa 1,95 m skoro uvijek jedan od vecih medu njima. Aldous Huxley je vec 1926. opisao Sangaj ovako: "Toliko zivota, tako brizljivo usmjerenog, koji tece tako snazno - taj prizor u meni izaziva nesto kao jezu..."

Zaista ne pripadam onima sto se bune radi velikog broja turista u nekim metropolama. To je cjena koju danasnji turist jednostavno platiti mora. Ali posto najvece guzve zelim izbjeci, ja inace vrlo rano se krecem ulicama nepoznatog grada. U Sangaju cak ni to nije neka prednost, jer su Kinezi vrlo marljivi ljudi. Vec prije dorucka se u parkovima Taj-Chiom zabave a radno vrijeme individualno odreduju. Pretjerana jaka prava radnicke klase ja u tom njihovom socjalizmu nisam mogao prepoznati.

Nista drugo mi nije preostalo nego da u gloho doba noci istrazivam taj grad. Nocna fotografija je vlro zahtjevna, te zauzima puno vremena. Ali s druge strane ona ima i neku posebnu car. Uz to nocno kretanje po Sagaju nije ni bezopasno. Svakih nekoliko koraka te neko pita dali si za masazu ili mozda zelis kupiti novi sat. Vec spomenuti A. Huxley rece prije toliko godina: "Sangaj je postao sinonim za grijeh, avanturizam i bogatstvo". Vrijeme zloglasnog organizovanog kriminala je davno proslo, ali se ipak kao u svakom velikom gradu moras malo pripaziti. A vrijeme velikog bogatsva jos tek dolazi, mada je danas vec svugdje u gradu primjetljivo.

Evo i slike o kojima pisem:

evo i mene
10.05.2011.

Bosanska Krupa - BiH - august 2005

_

09.05.2011.

Bosanski Petrovac - BiH - 13.10.2010

 

09.05.2011.

Nalakirani nokti

Nedavno sam rasjekao nozni prst. Nije bilo dramaticno ali je prilcno jako krvarilo.

I dok je supruga kutijcu za prvu pomoc trazila, ja sam lezao i gledao kako polako niz stopalo curi krv. Slucajno se od nekle pojavi moja kci. Opazi ona krvavo stopalo i hladnokrvno rece: „Babo, hajmo ti nalakirati nokte noznih prstiju u crveno pa se nece ta krv tako isticati.“ i nestade istom brzinom kojom se i pojavila.

Kontam ja: Boze, kako je bezosjecajna….nemam pojma od koga je to nasljedila.

08.05.2011.

„Meni je bliži moj prijatelj, musliman, Bošnjak, u Bosni i Hercegovini s kojim dijelim životni prostor i sudbinu od mnogih Jevreja - Izraelaca. Očekivao bih da bi i Vama trebao biti bliži svaki Jevrej, građanin Bosne i Hercegovine s kojima dijelite isti taj prostor, od pripadnika islamske vjeroispovijesti - Palestinca, Iračanina, Afganistanca i slično.“ (Boris Kožemjakin, Predsjednik Jevrejske opštine u Sarajevu)

07.05.2011.

Neum

 

06.05.2011.

Razliciti mentaliteti

Jedne prilike sam imao posla sa Rusima. Oni pricaju slavenski jezik, pa ih mogu malo nesto i razumiti. Ali smo poslovno suradivali, pa su to bili neki strucni razgovori. Zato nam je neka dama prevodila. Ja sam zastupao strano preduzece tako da ona nije znala odakle sam porijeklom i da mogu nesto od onoga sto ona kaze razumiti. 


Kazem ja toj dami da poslovnom partneru prevede nesto poput: shvacam Vas i uvazavam Vase misljenje te moram priznati da Vas prijedlog zaista ima smisla. Ali Vam zelim skrnuti paznju na sljedece… zato ipak predlazem da drugacije postupimo.


Ona je to njima objasnila sa vrlo drskim naglaskom u pet ili sest rijeci. Rekla je nesto kao: „To ne ide, ovako ce mo“.

Opazi ja to i zamoli je da bas onako prevede kako sam joj ja to kazao.

A ona meni opet na to odgovori: ko ovdije prevodi, Vi ili ja?


Nisam imao puno posla sa Rusima, ali moram priznati da mi Rusi cesto dijeluju vrlo odurno i drsko. Imao bih jos drugih primjera. A mozda oni i nisu drski, samo imaju neki specifican mentalitet.


Pored toga neki od njih imaju cudan nacin dialoga. Zele partnera navesti da isto kao oni misle. U poslovnom djelovanju prvenstveno zele biti u pravu. Meni je opet vaznije da dodem do cilja. Cak mi je draze ako nekoga navedem da sam shvati i da na kraju on predlozi ono sto je meni vec puno ranije bilo jasno. Mada znam bolje, nekad krenem i krivim putem da bi neko drugi sam uvidio gresku. Jer je ponekad to brze nego da beskrajno raspravljamo.

05.05.2011.

Fotoaparat

Slikamo krila aviona, komad mora, stari grad,
a na slici ja ili ona, drugi drži aparat
ko' da je strašno komično, biti gdje nismo obično,
mi se cerimo kameri ko oni glupi Ameri, što govore 'cheese''

I za nas more, jug, planina kao fototapeta nekog dalekog svijeta,
a blijeda lica, spaljena od blica dokazuju da smo bili tu,
bili smo tu i tu, tu i tu, tu i tu, tu i tu,
bili smo tu i tu, tu i tu,

Demonstracija idile, hodanja cijeli dan, spakiraj za van
kad' stignemo kući iz dalekog svijeta
niko se neće izvući od ljubaznog klinča
pred ekranom s puno inča.

Slikamo bose domoroce, koji ne mare za novce
drži čvrsto aparat, domaćim nije za vjerovat.
ko' da je strašno komično, biti gdje nismo obično,
mi se cerimo kameri ko oni glupi Ameri, što govore 'cheese''

I za nas more, jug, planina kao fototapeta nekog dalekog svijeta,
a blijeda lica, spaljena od blica dokazuju da smo bili tu,
bili smo tu i tu, tu i tu, tu i tu, tu i tu,
bili smo tu i tu, tu i tu,
a poslije toga i tu i tu,
bili smo tu i tu, tu i tu, tu i tu, tu i tu,
bili smo tu i tu, tu i tu.

04.05.2011.

Jevrej, Amerikanac, Musliman i Hitler

Inace izbjegavam politicke teme jer se moj stav obicno ne uklapa u vecinska razmisljanja. Prisilno se suzdrzajem, ali sam u nekim trenutcima nekako opsjednut pa moram radi samog sebe:


To sigurno kao neko zlatno pravilo u svim prirucnicima za vode, diktatore i despote (i one koji to zele tek jos postati) se moze pronaci. Zato svugdje na svijetu celnici jednako postupaju. Obicnom neinformisanom puku ponude nekog drugog neprijatelja kojeg mogu zastupno do mile volje mrziti. Ali time uvijek samo zele paznju sa vlastitih nedostataka i neuspijeha na nekog sveopceg krivca skrenuti.


Evropa je tako stoljecima zloupotrebljavala Jevreje. Hitler je tu ideju u Trecem Rajhu preuzeo i nazalost usavrsio. Posto se taj princip vrlo efikasnim i lako provodljivim pokazao, kasnije ga je i islamski svijet kopirao. Da plagijat ne bi bio prepoznatljiv, oni su u tu grupu sejtanskih pomagaca jos dodali i Amerikance. Po potrebi moze i Englez, Francuz ili Vatikan posluziti. A poslje pada zeljeznog zastora su Amerikanci u traganjem za novim neprijateljem rado uzvratili tu mrznju. Mozda je to bio cak neki dogovor izmedu istocnog i zapadnog svijeta a mi obicni ljudi to samo nismo doznali.


Uzimajuci danasnje evropske granice u obzir, mi s punim pravom mozemo reci, da nad Hitlerom veceg neprijatelja za Njemacki narod nije bilo. Nema ni veceg neprijatelja za Libijski, Sirijski ili Jemenski narod od njihovih vodecih glava. U mnogim drugim islamskim drzavama je slicno, pa da ne nabrajam. Sadam je ratom protiv Irana prouzrokovao preko milion mrtvih muslimana, Talibani su povratili Afganistan u srednji vijek, Saudijska Arabija nekaznjeno ostalom svjetu svoje skurilno tumacenje vjere namece, Alzirska vojska demokratsko glasanje nije priznala,… a mi raspravljamo o SADu. Isto kao sto oni o terorizmu raspravljaju.


Americka javnost se ovih dana osjeca lakse jer su najveceg neprijatelja „slobodnog svijeta“ kaznili bas kako je on to zasluzio. Ali o ogromnoj nepravdi prema islamskom svijetu, o imaginarnoj atomskoj bombi u Iraku, o sramnom Gvantanamu ili slicnim vlastitim greskama trenutno se tamo ne razmislja. Jer na kraju cilj opravdava sredstva. Nije im vise bitno sto se oni po pitanju pretjerane upotrebe nasilja od barbarskog neprijatelja ne razlikuju ili sto su iz puke osvete prodali vlastite ideale slobode.


I na kraju da priznam da i moji vlastiti dusmani nisu pripadnici drugih vjera, zapadni svijet ili neki mali zeleni patuljci. Moj najveci neprijatelj sam ja sam sebi, ali odmah zatim sljede moji politcari sto prebacuju vlastitu krivicu, te neznanje i neuspjeh na sunarodnjake drugih entitet, saubracajac sto me nepotrebno maltretira, nesposobni duznoznik koji je nekom vezom dobio posao, profesor sto za dobru ocjenu usluge ili intimne odnose zahtijeva, moj brat koji ce me radi međe ili mog drugacijeg misljenja otrovati. A tek na trecem ili cetvrtom mjestu me muci taj cionizam, imperijalizam ili terorizam. Jer ih ne prouzrokujem, niti ih podrzajem, niti uticem na njih. Zato nisam ni odgvoran za njih, pa valjda ni na sudnjem danu necu biti pitan za njih.

 

03.05.2011.

02.05.2011.

Slam

 

Meni je vec ranije bilo jasno pod kojim uvijetima siromasi u tim slamovima zive. Ali ipak moram priznati, nedovoljno sam o njima razmisljao. U nasim zapadnim sredinama ti ljudi se olahko zaborave. Zabavimo se vlastitim svakodnevnim problemima i mislimo da nikome nije tesko kao nama. Nase samosazeljenje je cesto vece od nase samilosti prema drugima, pa nam ono ne dopusta da o njima razmisljamo.
 
Boravio sam nedavno u Manili, glavnom gradu Filipina. Ubrajajuci okolne gradove tamo oko 12 miliona ljudi zivi. Od tih 12 miliona, po mojoj samovoljnoj procjeni, priblizno 10 miliona zivi u slamu. Nemaju dovoljno hrane a neki nemaju ni bilo sta za obuci. To shvatite bas doslovno, jer djeca od 5 ili 6 godina starosti bez odjece hodaju gradom. Spavaju na ulici ili na brdu smeca. Posve razumljivo da na temperaturi od preko 35 stepeni ti cetvrti uzasno smrde. Mnostvo je ocigledno gladno a pokvareni zubi i tjelasne mane svjedoce o nedostaku medecinskog zbrinjavanja. Nije ni cudno sto mnogim turistima svoje tjelo za samo jedan topli obrok nude. Cesto sam nekog starijeg, ruznog i debelog bijelca sa mladom i lijepom Filipinkom zapazio. Seks turizam je tamo vrlo razvijen, ali ipak nema potrebe bas radi toga ici tamo. Danas mozete iz kataloga ili preko interneta naruciti insana kakog pozelite. 
 
Ako sada ovdije moje fotografije ocekivate, moram vas razocarati. Kao prvo nisam previse zalazio u slamove, ipak je za bijelca tamo vrlo opasno, pa nisam nepotrebno izazivao svoju sudbinu. Kao drugo njihova ljudska cast sprijecava, da ih u toj za nas "bogate" sramnoj a za njih vrlo neugodnoj situaciji slikam. A kao trece ni jedna fotografija ne bi mogla posvjedociti stvarnu situaciju. Jer sam i ja sam ranije gledao te uzasne slike a nisu me tada bas pogodile kao kad sam bio tamo. Vjerujte jednostavno mojim rijecima. Zaista se ti utisci, ako imate savjest, vrlo tesko podnose. Nazalost im ni necija sadaka ne moze pomoci, jer je tamo jednostavno previse nezbrinutih.
 
Filipini su mulietnicka drzava. Svaki taksista je svoj retrovizor sa najmanje dvije kile krscanskih simbola okitio. Ni vakta neces propustiti jer te svugdje u Manili ezan na namaz podsjeca. Ima zavijenih zena ali u principu ne mozes prepoznati kojoj etnickoj ili vjerskoj grupi neko pripada. Na kraju nije ni bitno, jer siromah ili bolesnik ostaje ono sto jeste. Nije uposte bitno koje je vjere ili nacionalnosti. U neimastini su svi jednaki.
01.05.2011.

1. maj

Pozor: Jasan stav!

AFRIKA

AZIJA
Bliski Istok
- Jaffa
- Haifa
- Tel Aviv
- Jeruzalem 1
- Jeruzalem 2
- Bliski Istok
Gruzija
- Gruzija
Hong Kong
- Hong Kong
- Kowloon
Filipini
- Angeles/Dau
- Manila 1
- Manila 2
- Taal
Kina
- Peking
- Sangaj 1
- Sangaj 2
Sjeverna Koreja
- D.M.Z.
Juzna Koreja
- Seul
Mongolija
- Mongolija
Turska
- Antalya
- Dimcay-Alanya
- Istanbul
- Side

EVROPA
Bosna i Hercegovina
- Arapuša
- Banja Luka
- Banovici
- Bihac
- Bijeljina
- Bileća
- Blagaj
- Boračko jezero
- Brcko
- Bosanski Brod
- Bosanska Krupa 2005
- Bosanska Krupa 2017
- Bosanski Novi
- Bosanska Otoka
- Bosanski Petrovac
- Bosanski Samac
- Bosanska Kostajnica
- Bratunac
- Busovača
- Bužim
- Cazin
- Doboj
- Doboj2011
- Drvar
- Foča
- Gacko
- Gorazde
- Gračanica
- Gradacac
- Hutovo Blato
- Ilidza
- Ilijaš
- Jajce
- Jezero Modrac
- Jelah
- Kakanj
- Kalesija
- Ključ
- Kozarac
- Kraljeva Sutjeska
- Kravice
- Ljubija
- Martin Brod
- Modriča
- Mostar
- Mrkonjic Grad
- Jablanica
- Maglaj
- Medugorje
- Neum
- Odzak
- Osinja
- Prijedor
- Prnjavor
- Počitelj
- Potočari
- Rijeka Drina
- Rijeka Japra
- Rijeka Krivaja
- Rijeka Tara
- Rijeka Una
- Ostrozac2005
- Ostrozac2010
- Sanski Most2001-05-08-09
- Sarajevo 2002
- Sarajevo 2010
- Sarajevo 2012
- Srebrenica
- Srebrenik
- Tešanj
- Tjentište
- Travnik
- Trebinje
- Trnovo
- Tuzla 2006
- Tuzla
- Visegrad
- Visoko
- Vranduk
- Velika Kladusa
- Zelengora
- Zenica
- Zepce
- Živinice
- Zvornik
Albanija
- Tirana
- Lezhe
Andora
- Canillo
- La Vella
Austrija
- Bec
- Brixlegg
- Innsbruck
- Kufstein
- Kramsach
- Leogang
- Pertisau
- Rattenberg
- Reith i. A.
- Salzburg
- Strass im Zillertal
- Zillertal
Belgija
- Bruxelles
Bugarska
- Ruse
Ceska
- Prag
Francuska
- Aix en Provence
- Carcassonne
- Castelnaudary
- Foix
- Lestelle-Betharram
- Lourdes1
- Lourdes2
- Marselj
- Pariz
- Pariz2012 01
- Pariz2012 02
- Lille
- Lourdes 3
- Saint-Girons
- Saint Pe de bigorre
- Toulouse
- Versailles
Grčka
- Kreta
Hrvatska
- Dubrovnik
- Nin
- Plitvicka jezera
- Rab
- Rijeka
- Vir
- Zadar
- Zagreb 2009
- Zagreb 2010
Irska
- Dublin
Ujedinjeno Kraljevstvo
- Belfast i Sjeverna Irska
Italija
- Alghero (Sardinija)
- Bergamo 2009
- Bergamo 2010
- Bergamo 2012
- Firenca
- Lido
- Palermo
- Bibione
- Bologna
- Ancona/Sirolo/Nomana
- Lucca
- Lutago
- Modena
- Montecatini Val di Cecina
- Montegemoli
- Monteriggioni
- Napulj
- Pisa
- San Gimignano
- Siena
- TOSKANA
- Trst
- Vada
- Venecija 2008
- Venecija 1999
- Venecija 2010
- Volterra
- Trapani (Sicilija)
- San Michele
- Firenca
- Rim
- Viareggio
Latvija
- Riga
Madarska
- Budimpesta
- Szombathely
Nizozemska
- Amsterdam2015
- Arnhem 2009
- Arnhem 2010
- Den Haag
- Eindhoven
- Enschede
- Huizen
- Venlo 2006
- Venlo 2010
Njemacka
- Ahaus
- Bad Driburg
- Berchtesgaden
- Berlin 2006
- Berlin 2017
- Bremerhaven
- Dingden-Hamminkeln
- Geldern
- Halle a.d.S.
- Halle (Westf.)
- Hamburg
- Langeoog
- Frankfurt
- Hettstedt
- Kevelaer
- Köln
- Lutherstadt Eisleben
- München
- Münster
- Norderney
- Norddeich
- Oberstdorf
- Ostrvo Poel
- Potsdam
- Rostock
- Schwerin 1
- Schwerin 2
- Seeburg
- Soest
- Straelen
- Stuttgart
- Wendlingen
Norveska
- Oslo
- Vestfold-Akershus
Poljska
- Gdansk
- Varšava
- Wroclaw
Portugal
- Porto
- Vila Nova de Gaia
Rumunija
- Bukurest
- Giurgiu
Rusija
- Moskva
Slovacka
- Bratislava
- Žilina
Slovenija
- Lipica
- Ilirska Bistrica
Spanija
- Ampuriabrava
- Barcelona
- Castello d'Epuries
- Córdoba
- Écija
- Figueres
- Girona
- Granada1
- Granada2
- Lancarote
- Mallorca
- Sevilla
- Santander 2008
- Santander 2009
Svedska
- Göteborg
- Smaland
Svicarska
- Zürich
Vatikan
- Vatikan
Razna putovanja
- Razna putovanja

AMERIKA

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
785287

Powered by Blogger.ba