Pozor: Jasan stav! 2010/09

Pozor: Jasan stav!

Sve slike koje na ovom blogu prikazem samo su moje. Moja autorska prava me ne zanimaju. Slike i sve druge informacije koje pronadete ovdje mozete koristiti kako god pozelite.

29.09.2010.

Banja Luka - BiH - august 2005

Tokom svog zivota vidio sam mnoge gradove i obisao sam puno mjesta, ali nikad nisam bio u drugom gradu BiH. Odlucih da to promijenim, da izrbrisem tu bijelu mrlju sa svoje ofucane zemljopisne karte. Sjednem u auto i pravac Banja Luka. Tumaceci tude price shvatio sam da su tamo nastanjeni ljudozderi, vampiri ili barem vukodlaci. Krenuo sam rano da me ne bi mrak zatekao u toj zoni sumraka.
Odmah po dolasku primjetio sam da u ovom gradu nema munara. Gdje su nestale? Znam da ta nocna stvorenja smeta krst, sveta voda i crkva. Mozda to vrijedi i za dzamije? Van Helsing nikada nije spominjao - ali mora da je tako! Zato sam ocekivao najgore. Kod sebe nisam nista imao. Niti srebreni metak, niti drveni kolcic, niti bijeli luk. Bio sam znaci samo iskrenim dinom i cistim imanom naoruzan. Jer sam uvijek bio pacifista. Vec iz dijetinstva su me fascinirali junaci poput Nelson Mandele i Mahatme Ghandija.

Dodatno me zbunise cudna imena tamosnjih ulica. Ulice se zovu po nekim meni totalno nepoznatim ljudima. Mozda su to ovdasnji narodnjaci ili su ipak neke zlonamjerne vode tih zlikovaca. Mada je to za moj pojam odprilike isto.

Nije bitno, autom sam se provozao malo po gradu. Dodem do nekog velikog kastela. To im je haman leglo. Dan je, nece me valjda napasti, pa hajde da provjerim koga ili sta cu gore naci. Ispod kastela ostavim auto. Vec iz daleka trazeci novac za parking neki tip mi dotrca. Neznam gdje je naucio nas jezik, ali prica Bosanski bolje nego ja. Drzeci veliko rastojanje rekoh mu ja da imam samo ove Bosanske Marke kod sebe, nisam imao mogucnost da ih zamijenim. Rece on da su bas Marke ono sto on zeli. Taman!

Malo zbunjen ostavim auto i savladam brezuljak na kojem se ta, sa svih strana  debelim kamenim zidovima opasana tvrdava nalazi. Strazara na ulazu nema, znaci ni on ne smije na sunce. Bolje za mene, ulaznica se ne placa. U unutrasnjosti se nalazi ljetna pozornica, igraliste za djecu i restoran. Predpostavljam da zlikovci ovim igralistem dijecu mame. Sve detaljno pregledam ali nigdje nisam mogao mrtvacke sanduke niti polumrtva tijela naci. Napustim to mjesto, krenem prema centru grada. Vidim mnogo ljudi na ulici. Da li su to daywalkeri ili buduce zrtve? Ne znam a i strah me bilokoga upitati. Gledam da li cu na nekoj trgovini zapaziti vlasnika sa muslimanskim imenom. Ali dzaba, nema ih, ili se mozda u ovom tamnom vilajetu kriju pa ne smiju napisati. Predem preko neke pijace. Sve kao kod nas, nista posebno. Na desnoj strani ugledam veliku robnu kucu. Necu izazivati sudbinu, ne idem tamo u zatvoreni prostor. Nastavim glavnom ulicom. Ugledam crkvu sa zlatnim krovom. Odmah se osjecam rahatnije. Vidis, ima i ovdije vjernika. Znaci ima spasa! Malo dalje pronadem jos jednu malo sareniju crkvu. Boje me posjecaju na Mostarsku medresu i na druge zgrade po BiH. Udem ja u dvoriste. Popovi ubrzanim korakom prelaze iz jedne zgrade u drugu. Niko me ne dira, niko me nista ne pita. Ipak se ne osjecam ugodno pa ne ostajem dugo. Odem do nogometnog stadiona. Nogometni tim se zove Borac. Naravno, kako ce se drugo i zvati. Poslje toga posjetim narodno pozoriste, Banski dvor i Zgradu gradske palate. Sve su zgrade sagradene u tridesetim godinama proslog stoljeca. Krenem dalje, udem u ulicu Mese Selimovica. Uhh, njega znam, to je onaj Tuzlak sto je napisao Dervis i smrt. 

U nekom parku gledam nekoliko ljudi kako igraju sah. Skepticno posmatram i ostale osobe sto prolaze. Onako, izgledaju na prvi pogled kao mi. Kosa, usi, oci, nos i usta, nista posebno, nista cega bi se trebalo plasiti. Da ne znam ono sto znam, mogao bih cak na sekundu pomisliti da su insani. Lice na nas, isto se ponasaju. Izgledaju kao da imaju iste brige kao mi,  kao da se istim stvarima smiju, kao da vole i kao da su voljeni, kao da placu kad su tuzni. Izgledaju kao da im krv kroz vene tece, kao da ih boli kad se ozljede. Ali ja sam mudriji od njih, mene nece zavarati svojim ljudskim izgledom. Ja znam ko su oni. Okrenem se, odem do auta i krenem kuci. Bio sam ubijeden da sam za taj dan dovoljno vidio.

Pa na kraju na putu nazad u civilizaciju pomislim: Pa dragi Boze, jel zaista tako da su oni sasvim nesto drugo nego mi? Da nemamo nista zajednickog, da nas vise razdvaja nego sto nas spaja?

Ulaz u kastel Igraliste u kastelu Robna kuca Banja Lucka Champs Elysees Crkva za zlatnim krovom \ Ovdije neki njihov glavni stanuje i zlodjela cini Crkva Svete Trojce Stadion Boraca Lokalna umjetnicka djela Zgradu gradske palate Decki igraju sah Pijaca
27.09.2010.

Berlin - Njemacka - januar 2006

Budimo iskreni, Berlin danas nije ono što je Pariz za Francuze ili London za Engleze. Ipak je Berlin glavni i najveći grad Savezne Republike Njemačke i nakon Londona najveći grad Evropske Unije. Mada je Berlin kroz burnu njemačku historiju bio glavni grad različitih njemačkih država, kao što su Kraljevina Pruska, Njemačko carstvo ili Njemačka Demokratska Republika (DDR), on danas za Njemce nije simbol nacjonalnog identiteta. Isto tako Berlin danas nije ekonomska lokomitiva, niti je jedini kulturni centar.
Prije Drugog svjetskog rata, dio grada koji je kasnije postao istočni Berlin, bio je kulturno i političko središte Njemačke, gdje su se nalazili najbolji muzeji, najljepše crkve i najistaknutiji bulevari. Nakon rušenja Berlinskog Zida, stanovnici istočnog dijela Berlina okrenuli su se obnovi svojih poznatih muzeja, pozorišta i glavnih obilježja, dok su stanovnici zapadnog dijela gradili potpuno nove muzeje i kulturne centre.


Jedna od najprepoznatljivijih znamenitosti Berlina, Brandenburger Tor (Brandenburška vrata), nalazi se na zapadnom kraju Pariser Platza. Protežući se istočno odavde je ulica imenom Unter den Linden, duž koje leže neka od najvećih kulturnih blaga grada. To uključuje Deutsche Staatsoper (Njemačka državna opera), Neue Wache, koja je sada memorija žrtvama fašizma i tiranije te Zeughaus (Arsenal), koji udomljuje Deutsches Historisches Musem (Njemački povijesni muzej). Na istočnom kraju Unter den Linden nudi Museuminsel. Na otočiću sred rijeke Spree na kojoj leži Berlin, nalaze se muzeji pa je stoga otočić i nazvan Muzejskim otokom. Tu se nalaze Alte Nationalgalerie, Altes Museum, Bode Museum, Neues Museum i Pergamon Museum. Muzejski otok je 1999.g. uvršten na popis UNESCOve svjetske kulturne baštine. Blizu Brandenburških vrata se može posjetiti Reichstag. Britanski arhitekt Lord Foster transformirao je Reichstag koji je sagrađen krajem 19. st. i koji je od tada simbolom ujedinjene njemačke države. Oštećen je u požaru 1933., koja je označila Hitlerovu konsolidaciju moći, a sada je renoviran kao Bundestag (narodni parlament) ponovno ujedinjene Njemačke. Novi parlament simbolizira transparentnost demokratske vlade, a posjetioci mogu prolaziti njegovim slojevima.


O znamenitostima ili o historiji ovog grada bi se moglo pisati danima. Ne želim to ovom prilikom raditi. Jedino što želim još navesti jeste da su Berlin u 13. stoljeću osnovali Slaveni, a njegov naziv na staroslavenskom jeziku znači blato, močvarno mjesto.

Reichstag Otok muzeja Brandenburger Tor Reichstag Brandenburger Tor Marx i Engels Ulaz u Njemacki parlament Bundestat Bundestag sa galerije Schloss Bellvue (ovdije stanuje Njemacki predsjednik) Sto sam ruzan sa bradom!
25.09.2010.

Vatikan - oktobar 2009

Država Vatikanskog Grada (obično poznata pod nazivom Vatikan) je najmanja nezavisna država na svijetu (i površinom i stanovništvom); enklava okružena gradom Rimom u Italiji. Vatikan je sjedište pape, i teritorija je Svete Stolice, središnje vlasti Rimokatoličke crkve. Vatikan se nalazi na Vatikanskom brežuljku (Mons Vaticanus), koji se tako zvao još prije kršćanske prisutnosti, i vatikanskih polja sjeverno od brežuljka.
Država Vatikan stvorena je 1929. godine Lateranskim sporazumom. Nema stalnih stanovnika, odnosno stanovnici Vatikana su svi oni koji tu rade, te njihova obitelj. Oficijelni jezici su latinski i talijanski. Vatikan ima najmanju i najstariju vojsku na svijetu - Švicarsku gardu od 110 pripadnika. Od 1984. nalazi se pod zaštitom UNESCO-a.

Prolazeći Trg sv. Petra, mimoilazeći Berninijeve četverostruke nizove toskanskih stupova okrunjenih kipovima svetaca, i Egipatski obelisk koji je Kaligula donio u Rim iz Heliopolisa dolazi se do Bazilike sv. Petra. Ona je ogromna, a u nju može stati 60.000 ljudi. Njezina veličanstvena unutrašnjost izuzetno je bogata. Nevjerojatna kupola, koju je projektirao Michelangelo, visine je 119 m, i njezini su balkoni ukrašeni reljefima. U Bazilici Berninijevi barokni baldahin natkriva oltar, a Michelangelova Pieta oduzima dah, i kamo god pogledate dočekat će vas umjetnička djela talijanskih majstora. Ako vam to nije dovoljno, Vatikanski muzej, smješten u nekoliko raskošno ukrašenih krila, čuva jednu od najljepših i najbogatijih zbirki umjetnina na svijetu, uključujući freske u Michelangelovoj Sikstinskoj kapeli, niz odaja koje je Rafael oslikao za papu Julija II, veličanstvenu kapelu fra Angelica za Nikolu V, kao i zapanjujući broj egipatskih, etruščanskih, rimskih i renesansnih skulptura, slika i porculana

Trg Sv. Petra Svicarska garda Bazilika sv. Petra
22.09.2010.

Maglaj - BiH - juli 2008

Jusuf-pašina (Kuršumlija) džamija se nalazi u Maglaju. Izgrađena je 1560. godine.

Džamija poznata je u narodu pod imenom Kuršumlija, jer je pokrivena olovom. Nalazi se u središtu starog Maglaja, koji je do danas sačuvao svoje historijsko obilježje. Po veličini ona je jedna od najvećih bosansko-hercegovačkih jedno-prostornih potkupolnih džamija, a po načinu obrade kamena i zidanju Kuršumlija se ubraja među najvrjednije, te spada među najreprezentativnije primjere arhitekture klasičnog osmanskog stila na širim prostorima. Po svemu je slična Ali-pašinoj džamiji u Sarajevu, ali je od ove nešto većih dimenzija. Vrijeme njenog nastajanja vremenski se poklapa s djelovanjem škole mimara Sinana, koja nosi obilježje klasičnog stila osmanske arhitekture. Nema sumnje da je neko od Sinanovih učenika bio neimar ove džamije. Sa sjeverne strane harema ove džamije ozidana je i napravljena česma, da se tu može uzimati abdest. Ova česma prozvana je Hadžina voda. Vjerojatno je ona podignuta na inicijativu nekog hadžije, o čemu ništa preciznije nije poznato. Godine 1697. vojnici princa Eugena Savojskog skinuli su tarih iznad vrata i odnijeli ga. Isto tako skinuta je i odnesena pozlata ispod šerefa kao i zlatni alem s munare. Tom prilikom su uništena i tri mramorna stuba. Za vlade sultana Abdul-Aziza (1861.-1876.) na džamiji su izvršeni popravci.U Kuršumliji ima (odnosno bilo je) i nekoliko orijentalnih rukopisa među kojima i jedan tursko-bosanski rječnik i veća zbirka fetvi pisanih na uobičajeni način na komadima papira.

Sam izbor mjesta je interesantan. Izgrađena je na jednoj blagoj tvrdoj zaravni, odmah uz rijeku Bosnu, gdje joj se širi pogled i gdje svi stanovnici Maglaja mogu da vide munaru, kandilje i čuju ezan odnosno poziv za namaz u džamiji. Na kamenoj ploči, veličine 55 x 70 cm, uzidanoj nad ulazom u džamiju, isklesan je ovaj natpis: "Osnivač ovog dobra je umrli i upokojeni Gazi Jusuf-paša, rodom iz Maglaja, neka ga Allah obaspe svojom milosti.Objekat je zahtijevao popravak, koji je iz carske blagajne pomogao sultan i car Abdul-Aziz han, neka mu je vladavina vječna. Obnova je počela i dovršena u kronogramu g-r-f-d ( 1284=1867/68 ), a dobra djela brišu ružna djela". A natpis sa česme ispred Kuršumlije džamije je: "On (Bog) je vječni tvorac! Dobrotvor ove česme je hadži Mustafa, koji se nada zagovoru Allahova vjerovjesnika Mustafe (Muhameda). Godina 1237.

Džamija se nekoliko puta obnavljala. Istraživački radovi su potvrdili postojanje četiri bojena sloja koja se mogu pratiti na skoro cjelokupnim površinama ovog objekta. Na pojedinim pozicijama konstatovana je bojena materija ili nanos u više od 4 sloja, ali se radi samo o lokalnim intervencijama, pa se to ne može uzeti kao sloj.
Danas se pokušava vratiti autentični malterni sloj, dominantno krečnog sastava koji periodu gradnje džamije (1560.) prpada. Prilikom restauracije 2008. godine malterisanje je rađeno na način kako se radilo u prvom sloju, tj. vremenu gradnje džamije. Unutrašnjost džamije je malterisana grubom i finom maltom.
Ali da nevedemo i ostale slojeve:
Drugi bojeni sloj datira najvjerovatnije iz perioda obnove džamije 1697. godine (nakon upada vojvode Savojskog). Sondažna ispitivanja su pokazala da je slikar u ovom slučaju koristio sačuvane kompozicije ili dijelove prvobitnog sloja, te da ga je u najvećoj mjeri oponašao, ali je očigledno da nije uspio ponoviti, kvalitete prvobitnog autentičnog sloja.
Treći bojeni sloj se može sa sigurnošću pripisati obnovi džamije 1867-1868. godine. On predstavlja veoma vrijedan i značajan rad i po stilu bi mogao pripadati tzv. "turskom baroku. Ovaj stil karakterističan je za period kasnije osmanske umjetnosti.
Četvrti bojeni sloj potiče iz austro-ugarskog perioda (1900.-1902.). Radi se o slikarskim kompozicijama koje podržavaju klasičnu osmansku dekorativnu umjetnost. Kada je u pitanju tonalitet slikanih partija mogu se prepoznati i autori koji su očigledno imali više iskustva u dekoriranju crkava, dvoraca i palača. Kaligrafski radovi zaostaju u poređenju sa slikanim partijama klasične arabeske i drugih motiva ovog sloja.
Peti malterni sloj je prisutan na zidovima trijema i nekim pozicijama u enterijeru objekta. Malter potiče iz perioda sanacije sedamdesetih godina prošlog vijeka (1972.-1974.).

Kada smo mi u ljetu 2008. godine posjetili džamiju radovi na restauraciji džamije su bili još u toku.

Ovo je druge prilike u Maglaju slikano gradina isto neke druge prilike u Maglaju slikano obnova dzamije Kursumlije slikano u oktobru 2011. godine slikano u oktobru 2011. godine slikano u oktobru 2011. godine slikano u oktobru 2011. godine slikano u oktobru 2011. godine
20.09.2010.

Napulj - Italija - februar 2007

Napulj je glavni grad talijanske pokrajine Kampanije i treci je po velicini u cijeloj Italiji. To je mediteranski grad i luka koju karakteriziraju mnogobrojni stanovnici i turisti te prometne guzve. Te prometne guzve nisu ono sto je nama  kao neka vrsta "rush hour" poznato. Zamislite svijet u kojem nema saobracajnih pravila, zamislite totalnu saobracajnu anarihija. Pjesak obavezno istom brzinomu se mora krecati. Vespica ce ga sigurno pokupiti ako naglo ubrza hod ili jednostavno stane. Poput delfina ili ptica sto se sprazumijevaju nekim njima poznatim zvukovima, tako i ovdije se sporazumijevaju auto-sirenama. Imaju garant neko znacenje, ali ih ja ne mozem raspoznati. Neupuceni se tesko snalaze u tom haosu.

Napulj je grad crkava i tvrdava s jedne strane, a kriminala, smeca i droge s druge. Grad koji zauzima cijeli istoimeni zaljev i pruza pitoresknu sliku koja mami uzdahe i opravdava uzrecicu ″Vidjeti Napulj pa umrijeti″. O ovom gradu bi se moglo puno pisati, ipak cu se lokalcima prilagoditi i bit cu skroman u opisu mnogobrojnih atrakcija ovog grada.

Kao sto sam vec gore naveo, Napulj je grad crkava i tvrdava. Sve jedna ljepsa i zanimljivija od druge; brojne crkve i tvrdave bile su podizane na razlicitim mjestima i u razlicitim historijskim razdobljima. Od tvrdava moraju se spomeuti Castel dell’Ovo, Castel Nuovo ili Maschio Angioino, Castel S. Elmo i Castel Capuano. Napuljem dominira tvrdava Castel San Elmo. Podignuta je na vrhu brda i pruza prekrasan pogled na gradske krovove i crkvene tornjeve. Iz mora se ostro izdize najstarija napuljska tvrdava Castel dell’Ovo, trokutastoga tlocrta, izgradena na otocicu kojega s kopnom spaja uski mol.

Castel Nouvo je mladi (kao sto mu i samo ime govori) od Castel dell’Ovo i pravokutnoga Castel Capuano. Njegova strateska pozicija zaduzila ga je za cuvara Napulja, a kroz povijest su njime upravljale obitelji Anzuvinci i Aragonci, cak i Burboni, te je bio koristen i kao utvrda i kao kraljevska rezidencija. Svaka od tih velikaskih loza nastojala je ovaj dvorac uciniti jos velicanstvenijim. Dvorac je bio cesto centar kulturnog zivota jer su u njemu odsjedali poznati umjetnici, doktori i pisci: Giotto, Petrarca ili Boccaccio, a danas se u njemu nalazi muzej.

S obale se vidi Vezuv, prekrasan vulkan, koji je pod lavu i pepeo zameo nekadasnje rimske gradove Ercolano i Pompeje, bas kao i mnoga druga mjesta. Od 1. st. do danas vulkanski je pepeo za buduce generacije sacuvao brojne freske, mozaike, arhitekturu i tako omogucio jedinstven dozivljaj zivota kakav je nekada bio. Nazalost mi nismo imali dovoljno vremena da posjetimo Vezuv ili Pompeje. Ostavili smo za sljedeci put.

Napuljci se smatraju kao izumitelji pizze, a najstarija picerija u gradu datira iz 1830. godine. Pizza je zapravo bilo tijesto kojim su pekari provjeravali da li je pec dovoljno zagrijana. Da se ipak tako peceno tijesto ne bi bacalo, prodavali su ga sirotinji na ulicama. Nakon ovoga pizza je vrlo brzo zazivjela kao pravi specijalitet i postala dio turisticke ponude Napulja. Sve do pocetka 17. stoljeca prodavala se na ulicnim standovima, tradicija je koja je ziva i danas – pizza se gotovo svugdje moze kupiti i jesti zamotana u papir. 1889. godine nastala je jedna od najpopularnijih pizza, Margherita, koju je u cast kraljice Margarite od Savoya pripremio napolitanski kuhar Raffaele Esposito. Na pizzu je stavio paradajz, mozzarellu i listove basilikuma, cime je dobila boje talijanske zastave. Ja licno ipak radije jedem pizzu sa krompirom. Ukus me jako na nasu krompirusu podsjeca.

Veliki dio napolitanske kulture je vezan za glazbu, ukljucujuci izum romanticne gitare i madoline, te velikog doprinosa operi i narodnoj umjetnosti. Ali to je duga prica, pa cu je a.Bd. neke druge prilike pisati.

Sve u svemu smo nailazili na vrlo siromasne ali ljubazne ljude. Neki ljudi zive u barakama od kartona pokraj zeljeznicke pruge ili ipak sa deset drugim obiteljskim clanovima u dvije male sobe. Mada Neapolitanci vise na ulici nego u svojim domovima vrijeme provode. Ovdije ce ti svako izaci u susret i ne samo objasniti gdje se neka znamenitost nalazi, nego ce i pola puta ici sa tobom da bi je sigurno nasao. Usput ces ga, mada samo talijanski prica, dobro razumijeti, jer ljudi ovdije sva izlaganja dodatno rukama i nogama objasnjavaju. Mozda zato im Engleski jezik nije ni potreban. A gdje ce ga i nauciti kad mnoga djeca ne idu redovno u skolu. Dijeca cesto rade da bi obitelj mogla prezivijeti.

na Castel dell\'Ovo Ulazi u dvorista su stari i mali Castel Nuovo Galleria Umberto uobicajni Neapolitanski odnos prema vlasti i zakonima u pozadini vulkan Vezuv Castel dell\'Ovo ulaz u galeriju to sam ja kapucino se pije
19.09.2010.

Puerto Del Carmen - Lancarote - Spanija - novembar 2000

Lanzarote je spanjolski otok i naj sjeverozapadniji otok Kanarskog otocja. Lanzarote se nalazi oko 140 kilometara zapadno od marokanske obale. 1993. godine UNESCO je proglasio cijeli otok rezervatom biosfere. Ovaj otok je najstariji na Kanarima, vulkanskog je porijekla, nastao je prije nekih 20 miliona godina. Klima je ugodna kroz cijelu godinu, zato i zovu ove otoke "otoci vjecnog proljeca". Kise ima malo do nista, oblaci zaobidju otok jer su brda preniska. Sume su zbog drva za lozenje posijecene, vegetacija je osiromasila zbog koza koje su slobodno setale po otoku. Dakle polupustinja. Sva vegetacija koju vidite je naknadno zasadjena. Ima puno erozije, ima tipcnog vjetra Scirocco ili spanjolski Leveche, to je topli suhi vjetar iz Sahare.

Smatra se da su Fenicani vec 1100 godine pne. hodali ovim otokom. Grcki pisci i filozofi Herodot, Platon i Plutarh spominju plodne zemlje, gdje voce i cvijece mirise a atlantski vjetar puse. I Homer je ovaj otok opjevao u odiseji o Kanarima "otok blazenih". Arheološka istrazivanja dokazuju prisutnost Rimljana vec u prvom stoljecu pne.

U narednim stoljecima Kanarski otoci padaju nakon propasti Rimskog Carstva u zaborav, a ponovno ih otkriva Ben Farroukh u 999. godini. Arapi su otocima dali ime Al Djezir al-Khalida (sretni otoci), i tako je zadrzan predhodni naziv. Do dolaska Spanjolaca je otok kamenim zidom bio podijeljen na dva kraljestva: Maxorata na sjeveru i Gandía (danas Jandía) na jugu. Neki dijelovi otoka imaju tamno sivi pijesak (lava).

Kanari naravno spadaju pod Spanjolsku ali uzivaju poseban status autonomne zajednice sa vlastitim parlamentom i predsjednikom.

18.09.2010.

Srebrenik - BiH - juli 1999

Srebrenik je tvrđava koja se nalazi iznad istoimenog naselja, na prostoru nekadašnje župe Usora koja je tokom srednjeg vijeka bila poprište stalnih sukoba Bosne i Mađarske. Najstariji spomen datira iz februara 1332. godine. Došlo je do spora o posjedu Stona između bosanskog bana Stjepana II Kotromanića i srpskog kralja Dušana. Dubrovčkoj Republici je diplomatskim putem uspjelo da izmiri oba vladara, ali je Ston uzet kao cijena za učinjene usluge. Srednjovjekovni grad Srebrenik bio je često i na udaru Ugara koji su duže vrijeme pretendovali na ovaj teritorij. Prvi put pada Srebrenik u madžarske ruke 1393. godine, za vrijeme kralja Sigismunda.
Krajem proljeća 1426. godine, Osmanlije sa oko 4000 vojnika provaljuju u Bosnu. I pored toga što su u više navrata napadali grad Srebrenik, samo bi ga za kratko vrijeme držali pod vlašću. Historijska važnost Srebrenika porasla je tek kada su Osmanlije zauzele veći dio Bosne 1463. godine. Te godine je po osmansku vlast palo mnogo gradova – utvđenja među kojima je i Srebrenik. Nema sumnje da je to područje dugo vremena bilo ničija zemlja i da se osmanska vlast mogla tu definitivno da ustali tek poslije propasti Ugarske na Mohaču (1526). Broj stanovnika se povećao naročito dolaskom muslimana, odnosno protjerivanjem iz Ugarske u XVII vijeku. 1756. godine postoji na gradu posada čiji je zapovjednik podložan gradačačkom kapetanu. Godine 1804. na gradu se nalazi posada od 20 vojnika. Prilikom popisa ratnih zaliha 1833. godine ovdje je nabrojano 7 topova, oko 1835. godine Srebrenik napušta njegova posljednja posada. Tri godine kasnije on je u ruševnom stanju. U gradskoj se džamiji, koliko se sjećaju današnji stanovnici, klanjalo još u drugoj polovini XIX vijeka, ne toliko zbog nedostataka džamija u okolici, koliko zbog časti i stare slave ovog grada.

Srebrenik  se sastoji iz tri dijela, koja se nadovezuju jedan na drugi, sa četiri kule i omanjim dvorcem. Do ulazne gradske kapije se stiže drvenim mostom preko provalije, koji se u slučaju opasnosti lako mogao ukloniti. Donji Grad čini ulazna kvadratna četvorostrana kula-kapija sa pomoćnom zgradom i dvorištem, odakle se pored okrugle četvorostrane kule stiže do platoa na kome se nalazi kasarna. Pored kvadratne četvorostrane kule vode kamene stepenice do pješačke kapije Gornjeg Grada odnosno Srebreničke citadele. U citadeli se nalazi manji dvorac, pored koga je na vrhu stijene iznad ulazne gradske kule-kapije smješten veliki okrugli četvorostrani Donžon.
Gledajući te ruševine i pod utiskom sačuvanih historijskih podataka, lahko bismo pomislili da se pred nama koči stari, srednjovjekovni Srebrenik. Vrlo brzo međutim, se može zapaziti da su ostaci starog, prvobitnog zamka vrlo oskudni i svedeni na najmanju mjeru. Ono što se danas vidi, uglavnom je djelo turskog perioda.

17.09.2010.

Hurghada - Egipat - juli i august 1998

Grad Hurghada je najveci egipatski turisticki centar na Crvenom moru. Do prije nekoliko godina ste ovdije mogli samo neko malo ribarsko selo posjetiti, tako da se danas u samom gradu zapravo nema sta vidjeti. Neke starine ili posebne znamenitosti ovdje ce te uzalud traziti. Pored toga su Egipcani po prirodi vrlo naporni ljudi, posebno u tim turistickim centrima (pisao sam drugim prilikama opsirno o tome), tako da je Hurghadu najbolje kao pocetnu tacku za druga putovanja (Luxor, rijeka Nil,...) ili za odmor koristiti. 

Hurghada i Crveno more su dozivljaj za ronioce koji iz cijeloga svijeta dolaze. Ronjenje medu koraljnim grebenima i sarenim tropskim ribama je vrlo interesantno i ja ga definitivno u svoje najimpresivnije dosadasnje dozivljaje ubrajam.

plovimo do nekog otoka ronis sa delfinima odmaranje, jedino sto pred ronjenja u Hurghadi mozes ciniti
16.09.2010.

Ljubija - BiH

Ljubija se nalazi otprilike 12 kilometara jugo-zapadno od Prijedora ali nije pored nekog vaznog puta koji vece gradove povezuje. Moras mahsuz doputovati ako ovaj grad zelis posjetiti. Danasnja Ljubija se u proslosti sastojala od dva dijela (Donja Ljubija i Gornja Ljubija). Prema popisu iz 1991. Ljubija je imala oko 4.000 stanovnika.

15.09.2010.

Bremerhaven - Njemacka - septembar 2000

Posto sam u septembru 2000. godine u blizini najveceg njemackog grada na obali Sjevernog mora bio, posjetio sam „Sail 2000“ u Bremerhaven-u. Grad, koji je poznat po brodogradnji, brodarstvu i po luckoj industriji, te godine bio je osmi put od 1986 domacin medunarodnog festivala visokih brodova ("Sail Bremerhaven").

U ovaj primorski grad je za samo pet dana dospjelo iz 23 drzave preko 300 jedrenjaka. Prema sluzbenim podacima, vise od 1,98 miliona posjetioca je u tih pet dana posjetilo grad. Vise od 100.000 ljudi je u nedjelju na obje strane rijeke Weser gledalo veliki show, te ples mornara. Medu njima bio je i tadasnji njemacki kanzelar Gerhard Schröder.

14.09.2010.

Arnhem - Nizozemska - april 2010

13.09.2010.

Plitvicka jezera - Hrvatska- august 2001

12.09.2010.

Sarajevo - BiH - juni 2002

 

11.09.2010.

Marakes - Maroko - mart 2010

 

Jardin Majorelle Jaran Hakan u Jardin Menara Jardin Majorelle vecera u hotelu Ali kosta 5 € Djemaa el Fna nad Djemaa el Fna, mogao sam se i obrijati Poslje napornog dana u riadu U riadu - unutrasnje dvoriste je nadkriveno Jarani, takoder poslje dugog i napornog dana u riadu U riadu
07.09.2010.

Wroclaw - Poljska - novembar 2008

Chopin Izlozba u \ U operi, predsta \ stara trznica u zoloskom vrtu melek smrti \ \
05.09.2010.

Zepce - BiH - juli 2009

03.09.2010.

Berchtesgaden - granica GER i AUT - februar 2008

u pozadini Watzmann (2307 m)
Pozor: Jasan stav!
<< 09/2010 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
2627282930

AFRIKA

AZIJA
Bliski Istok
- Jaffa
- Haifa
- Tel Aviv
- Jeruzalem 1
- Jeruzalem 2
- Bliski Istok
Gruzija
- Gruzija
Hong Kong
- Hong Kong
- Kowloon
Filipini
- Angeles/Dau
- Manila 1
- Manila 2
- Taal
Kina
- Peking
- Sangaj 1
- Sangaj 2
Sjeverna Koreja
- D.M.Z.
Juzna Koreja
- Seul
Mongolija
- Mongolija
Turska
- Antalya
- Dimcay-Alanya
- Istanbul
- Side

EVROPA
Bosna i Hercegovina
- Arapuša
- Banja Luka
- Banovici
- Bihac
- Bijeljina
- Bileća
- Blagaj
- Boračko jezero
- Brcko
- Bosanski Brod
- Bosanska Krupa 2005
- Bosanska Krupa 2017
- Bosanski Novi
- Bosanska Otoka
- Bosanski Petrovac
- Bosanski Samac
- Bosanska Kostajnica
- Bratunac
- Busovača
- Bužim
- Cazin
- Doboj
- Doboj2011
- Drvar
- Foča
- Gacko
- Gorazde
- Gračanica
- Gradacac
- Hutovo Blato
- Ilidza
- Ilijaš
- Jajce
- Jezero Modrac
- Jelah
- Kakanj
- Kalesija
- Ključ
- Kozarac
- Kraljeva Sutjeska
- Kravice
- Ljubija
- Martin Brod
- Modriča
- Mostar
- Mrkonjic Grad
- Jablanica
- Maglaj
- Medugorje
- Neum
- Odzak
- Osinja
- Prijedor
- Prnjavor
- Počitelj
- Potočari
- Rijeka Drina
- Rijeka Japra
- Rijeka Krivaja
- Rijeka Tara
- Rijeka Una
- Ostrozac2005
- Ostrozac2010
- Sanski Most2001-05-08-09
- Sarajevo 2002
- Sarajevo 2010
- Sarajevo 2012
- Srebrenica
- Srebrenik
- Tešanj
- Tjentište
- Travnik
- Trebinje
- Trnovo
- Tuzla 2006
- Tuzla
- Visegrad
- Visoko
- Vranduk
- Velika Kladusa
- Zelengora
- Zenica
- Zepce
- Živinice
- Zvornik
Albanija
- Tirana
- Lezhe
Andora
- Canillo
- La Vella
Austrija
- Bec
- Brixlegg
- Innsbruck
- Kufstein
- Kramsach
- Leogang
- Pertisau
- Rattenberg
- Reith i. A.
- Salzburg
- Strass im Zillertal
- Zillertal
Belgija
- Bruxelles
Bugarska
- Ruse
Ceska
- Prag
Francuska
- Aix en Provence
- Carcassonne
- Castelnaudary
- Foix
- Lestelle-Betharram
- Lourdes1
- Lourdes2
- Marselj
- Pariz
- Pariz2012 01
- Pariz2012 02
- Lille
- Lourdes 3
- Saint-Girons
- Saint Pe de bigorre
- Toulouse
- Versailles
Grčka
- Kreta
Hrvatska
- Dubrovnik
- Nin
- Plitvicka jezera
- Rab
- Rijeka
- Vir
- Zadar
- Zagreb 2009
- Zagreb 2010
Irska
- Dublin
Ujedinjeno Kraljevstvo
- Belfast i Sjeverna Irska
Italija
- Alghero (Sardinija)
- Bergamo 2009
- Bergamo 2010
- Bergamo 2012
- Firenca
- Lido
- Palermo
- Bibione
- Bologna
- Ancona/Sirolo/Nomana
- Lucca
- Lutago
- Modena
- Montecatini Val di Cecina
- Montegemoli
- Monteriggioni
- Napulj
- Pisa
- San Gimignano
- Siena
- TOSKANA
- Trst
- Vada
- Venecija 2008
- Venecija 1999
- Venecija 2010
- Volterra
- Trapani (Sicilija)
- San Michele
- Firenca
- Rim
- Viareggio
Latvija
- Riga
Madarska
- Budimpesta
- Szombathely
Nizozemska
- Amsterdam2015
- Arnhem 2009
- Arnhem 2010
- Den Haag
- Eindhoven
- Enschede
- Huizen
- Venlo 2006
- Venlo 2010
Njemacka
- Ahaus
- Bad Driburg
- Berchtesgaden
- Berlin 2006
- Berlin 2017
- Bremerhaven
- Dingden-Hamminkeln
- Geldern
- Halle a.d.S.
- Halle (Westf.)
- Hamburg
- Langeoog
- Frankfurt
- Hettstedt
- Kevelaer
- Köln
- Lutherstadt Eisleben
- München
- Münster
- Norderney
- Norddeich
- Oberstdorf
- Ostrvo Poel
- Potsdam
- Rostock
- Schwerin 1
- Schwerin 2
- Seeburg
- Soest
- Straelen
- Stuttgart
- Wendlingen
Norveska
- Oslo
- Vestfold-Akershus
Poljska
- Gdansk
- Varšava
- Wroclaw
Portugal
- Porto
- Vila Nova de Gaia
Rumunija
- Bukurest
- Giurgiu
Rusija
- Moskva
Slovacka
- Bratislava
- Žilina
Slovenija
- Lipica
- Ilirska Bistrica
Spanija
- Ampuriabrava
- Barcelona
- Castello d'Epuries
- Córdoba
- Écija
- Figueres
- Girona
- Granada1
- Granada2
- Lancarote
- Mallorca
- Sevilla
- Santander 2008
- Santander 2009
Svedska
- Göteborg
- Smaland
Svicarska
- Zürich
Vatikan
- Vatikan
Razna putovanja
- Razna putovanja

AMERIKA

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
846569

Powered by Blogger.ba