Pozor: Jasan stav!

Pozor: Jasan stav!

Sve slike koje ovdje na ovom blogu prikazem su samo moje. Moja autorska prava me ne zanimaju. Slike i sve druge informacije koje ovdje pronadete mozete koristiti kako god pozelite.

22.09.2016.

Na ovom mjestu Tara i Piva se sastavljaju i cine Drinu

Bild

20.09.2016.

Bužim

Na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine nalazi se grad Buzim. Podrucje buzimske opcine bilo je naseljeno prije dolaska Rimljana. U srednjem vijeku ovo je podrucje bilo naseljeno Hrvatima i nalazilo se u sastavu Hrvatskog i Ugarskog kraljevstva. Buzim je bio srediste trgovine ovog podrucja nakon dolaska Turaka, sve do vladavine Omer-pase Latasa.

Stari grad Buzim prvi put se spominje 1334. godine. U dokumentima se pojavljuje pod dva imena: Čava i Bužim. Od postanka je predsavljao jednu od najznacajnih vojnih utvrda u Krajini sa brojnom vojnom posadom.

Sastoji se iz unutrasnje i vanjske utvrde. Krajem 15. stoljeca, unutrasnja utvrda sa viisokim kruznim kulama na uglovima je ojacana vanjsom utvrdom, ciji su zidovi i kule znatno nizi, a na cijem vrhu se nalaze polozaji za topove.

Godine 1576, Buzim, zajedno sa Ostroscem i Cazinom, osvaja Ferhad-pasa Sokolovic. Tada je unutar utvrde podignuta kamena dzamija, koja je bila u funkciji do sredine 19. Stoljeca. Austrijska vojska grad je opsjedala tokom Velikog beckog rata 1685, 1686, 1688 i 1737. godine, ali ga nije uspjela osvojiti.

Komisija za ocuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku, kojom se graditeljska cjelina - stari grad Buzim u Buzimu, proglasava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Ispod staroga grada nalazi se drvena dzamija sa drvenom munarom, sagradena u 18. vijeku, a za koju se smatra da je najstarija drvena dzamija na citavom Balkanu. Tacan datum nastanka ove gradevina nije poznat. Na ploci s natpisom stoji da je dzamija obnovljena 1835. godine, dok u Vakufnami o obnovi dzamije stoji da je dzamiju i cesmu u njenoj neposrednoj blizini obnovio bosanski valija Mehmed Salih Vedžihi-pas 1838. godine. Na osnovu ovih tragova mozemo zakljuciti da je dzamija sagradena prije 1835. godine. Dzamija je izgradena od drveta (hrastovih talpi)i jedinstvena je po svojoj arhitekturi. Stariji stanovnici Buzima tvrde da prilikom njene gradnje nije upotrijebljen nijedan jedini ekser, niti bilo koji komad metala. Sve je radeno od drveta. Znacajnija obnova dzamije bila je 1938. godine i tom prilikom bitno je izmijenjen njen prvobitni oblik. Drveni strmi krov zamijenjen je drugim, od crijepa, sa blazim vodovima. Oblik munare takoder je izmijenjen. Munara je skracena za oko 5 metara i izgradena je sa otvorenom serefom dok je stara munara bila zatvorenog tipa. Danasnji izgled dzamija je dobila nakon obnove 1938. godine.

Ispred dzamije do danas je ostao sacuvan odredeni broj hadzijskih kamenova ili hadži tašova. Hadži taši, ili kameni pod nogu, predstavljaju biljege mjesta i vremena odakle su i kada su nekadasnji Bosnjaci odlazili u Mekku na hadz. Prilikom polaska hadzija se penjao na kamen, sa kojeg bi se obratio prisutnima i zatrazio halal. Na tom kamenu, koji je posebno izradivan za svaki novi ispracaj, urezivalo se ime hadzije i vrijeme odlaska na hadz.

"Buzimski inat" nam je poznat i ljudi u Krajini su inace ponosni na njega. Taj inat se moze i historijski objasniti. S obzirom da se grad nalazio na granici izmedu Osmanskog i Habsburskog carstva, Buzim je dugo vremena bio mjesto zestokih borbi i stradanja stanovnistva. O tom vaktu nabolje svjedoci ova pjesma:

„Oj Krajino, krvava haljino,
s tebe vazda započinje kavga,
krvava si otkad si postala,
s krvlju ručak, a s krvlju večera,
svak krvave žvače zalogaje,
nikad bijela danka, ni odmora“

Turizam u Buzimu je veoma raznolik. Iako nemaju rijeku, Buzimljani su ponosni na izvor ljekovite vode - Svetinja. Izvor se nalazi 12 km istocno od Buzima, nadomak starog grada Cavnika. Voda pocinje da tece u odredeno vrijeme svake godine oko podne, obično 6. maja, te se ta ista voda zahvata sa tog izvora i nakon 24 sata upotrebljava za lijecenje vida. I faza uredenja izletista Svetinja zavrsena je maja, 2007. godine. Nekada je na izletiste svakog 6. Maja dolazilo oko 4.000 - 5.000 posjetilaca, dok je 2007. godine, na isti datum, zabiljezena posjeta oko 10.000 osoba.

Buzim se veze i za staru hrvatsku plemicku porodicu Jelačić. Prvi trag o Jelacicima nalazi se u 14. vijeku, i to na podrucju danasnjeg centralnog dijela teritorije Bosne i Hercegovine. U 16. vijeku ime Jelacic javlja se oko rijeka Une i Kupe. Godine 1550. se pominje Mihajlo Jelacic, a 1551. Marko Jelacic. S nadiranjem Osmanlija Jelacici se povlace u regione Turopolja, Hrvatskog zagorja i Like.

Jednim od najvecih nacionalnih junaka Hrvatske se smatra Josip Jelacic Buzimski. Bio je on austrijski general i hrvatski ban, poznat po ukidanju kmetstva u Hrvatskoj. U sredistu Zagreba je banu Jelacicu podignut spomenik, a lik Jelacica se pojavljuje i na novcanici od 20 kuna.

12.09.2016.

Sve u životu je stvar prioriteta

BH sport vidljivo je u velikoj krizi. Mozemo navesti mnogo razloga za ovu situaciju u kojoj se nalazimo: Nepostojanje Ministarstva za sport i kulturu, manjak budzedskih sredstava, korupciju u savezima, uticaj politike na sport, nesposobnost odgovornih ljudi, nedostatak sportske infrastrukutre, odlazak talentovanih sportasa, ... Ali je ipak najveci problem nas sramotni odnos prema djeci i omladini. Za svaki sportski uspjeh su potrebni roditelji koji ce podrzavati dijete, nastavnici koji ce ih podupirati, trebaju treneri koji ce ga uciti i treba javnost koja ce dodijeliti sportu odgovarajucu vrijednost. Ali nije samo olimpijska medalja uspjeh. Svako dijete profitira kroz bilo koji sport. Jer tako djeca uce ispravno i prirodno ponasanje prema vrsnjacima i odraslima, provode kvalitetno vrijeme, razvijaju respekt prema protivnicima, poboljsavaju zdravlje, itd. Ali kao i obicno mi trazimo greske u sistemu i kod drugih umjesto da pitamo sebe gdje grijesimo. Mislim da nije tesko odgonetnuti sta na ovoj slici nije u redu: Bild

08.09.2016.

znam da ne treba generalizirati ... ali ipak

Bosna i Hercegovina je fascinantna zemlja. Mentalitet njenih gradana jedinstven je u svijetu.

Ljudi su u direktnom kontaktu ponajcesce prijatni i ljubazni. Mogao bih svasta pozitivnog o nama Bosancima i Hercegovcima reci. Ali vam je to ionako vec poznato … pa cu preskociti te nase fine osobine i odmah cu preci na nesto manje pozitivno u nasim mentalitetima:

Ne mogu se sjetiti da sam igdje naisao na ljude koje manje zanima opce dobro, javni zivot i drustvena imovina. Ne mislim na imovinu ili javnost u onom drugom entitetu ili nekom drugom kantonu, gradu i sokaku. Nego na sve ono sto je odmah pred nasim ulaznim vratima.

Svi se trudimo da uljepsamo svoje stanove i kuce … ali samo unutra. Sasvim nam je svejetno kako izgleda haustor, kako trotoar ili ulica pred zgradom. U nasem auto ne smije biti smeca niti opusaka… zato ih bacamo kroz prozor na cestu. Nije nam bitno da li je cisto zajednicko dvoriste stambenih zgrada i pri parkiranju auta nas ne zanima da li ce majka s djecijim kolicima moci da prode trotoarom… o zeljeznici, bolnicama, skolama i odmaralistima pokraj puta da i ne pricamo.

Mi se obicno smatramo dobrodusnim, otvorenim i toplim ljudima. Mozda neki ljudi kod nas to i jesu ali smo istodobno i najveci egoisti koji uopste koracaju ovom zemljom. Ne bi trebao pausalizirati ali mi se presirok cini jaz izmedu stvarnosti i te slike koju mi imamo o nama. Jer nas jednostavno ne zanima buducnost nase djece ili prava nasih sugradana. Nama je samo vazno da je nama danas fino.

Nije to uopste pitanje inteligencije nego je prvenstveno upitan nas odnosa prema drustvu. Kad pitam ljude zasto se ponasaju asocijalno oni obicno kazu da i sami ne znaju zasto to cine. Pitao sam covjeka koji je zaduzen za njegu objekta posebnog povijesnog znacenja, pitao sam trudnicu dok je pusila, pitao sam policajca koji je zloupotrebljavao uniformu. Svi su odgovorili od prve nesto poput: “Eto, kod nas je tako, mi smo takvi.“ Da, tacno, bas jesmo takvi. Ali ako nam je to vec tako kristalno jasno zasto se onda cudimo sto ne napredujemo?

Putovao sam prije par hefti Albanijom. Razvoj svijesti po pitanju drustvenog dobra nije ni tamo na zavidnom nivou. Ali moram priznati da su nas i oni u meduvremenu nadmasili u odnosu pojedinca prema drustvu. Izgradivaju infrastrukturu i cuvaju prirodne resursa bolje nego mi. Albanija je bila nekada sinonim za zaostaost. U sali smo znali reci “razvijen kao albanski turizam“. Danas je taj njihov turizam napredniji od naseg.

Da vam pokazem kako taj nas nemar izgleda u praksi, jer slika govori vise nego hiljadu rijeci:

Bild

Znam da pojedinci nece uopste shvatiti problem, pa da kratko objasnim:

Setajuci ulicama Ilidze naisao sam na ovaj saobracajni putokaz. Kao sto vidite, on je prekriven granom. Vozaci automobila ne mogu ga citati ili se moraju posebno naprezati da bi ga procitali. Putokaz je odmah pokraj trotoara kojim dnevno prolazi nekoliko stotina pjesaka.Provjerio sam debeljinu stabla. Mislim da nije tesko otkinuti tu granu. Siguran sam da bi trajalo samo par sekundi da se to ucini. Ali ni jedan prolaznik da se sjeti da otkine granu. Jer je kod nas u BiH pjesaku ocigledno svejedno sto vozac automobila ne moze citati putokaz. Osim toga on taj putokaz uopste ne smatra svojim. Misli da drustvena imovina nije njegova. I to ga demaskira kao egoistu. Zanimljivo da ni policiju to ne smeta. Pitam se sta nasa policija uopste smatra svojim poslom … osim kontrole brzine? Jel ih ikad iko vidio da rade nesto drugo? Ali to je vec neka druga prica.

Obicno ja uklonim te male smetnje i prepreke kad ih zapazim. Jednostano se osjecam odgovornim. Bilo bi mi zao da se nekom zbog mog egoizma desi nezgoda. Ali ovaj put nisam oslobodio taj putokaz. Jer zelim jednog dana ponovo prosetati istom ulicom. Pa ce mi biti drago ako u meduvremenu neko drugi bude uklono granu.

07.09.2016.

Negdje u albanskim brdima

Bild

05.09.2016.

Shëngjini - Albanija

Bild


Stariji postovi

Pozor: Jasan stav!
<< 09/2016 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
252627282930

AFRIKA

AZIJA
Bliski Istok
- Jaffa
- Haifa
- Tel Aviv
- Jeruzalem 1
- Jeruzalem 2
- Bliski Istok
Hong Kong
- Hong Kong
- Kowloon
Filipini
- Angeles/Dau
- Manila 1
- Manila 2
- Taal
Kina
- Peking
- Sangaj 1
- Sangaj 2
Sjeverna Koreja
- D.M.Z.
Juzna Koreja
- Seul
Mongolija
- Mongolija
Turska
- Antalya
- Dimcay-Alanya
- Istanbul
- Side

EVROPA
Bosna i Hercegovina
- Arapuša
- Banja Luka
- Banovici
- Bihac
- Bijeljina
- Boračko jezero
- Brcko
- Bosanski Brod
- Bosanska Krupa
- Bosanski Novi
- Bosanski Petrovac
- Bosanski Samac
- Bosanska Kostajnica
- Bratunac
- Busovača
- Cazin
- Doboj
- Doboj2011
- Drvar
- Foča
- Gorazde
- Gračanica
- Gradacac
- Ilijaš
- Jajce
- Jezero Modrac
- Kakanj
- Kalesija
- Ključ
- Ljubija
- Martin Brod
- Modriča
- Mostar
- Mrkonjic Grad
- Jablanica
- Maglaj
- Neum
- Odzak
- Osinja
- Prijedor
- Prnjavor
- Počitelj
- Potočari
- Rijeka Drina
- Rijeka Japra
- Rijeka Krivaja
- Rijeka Una
- Ostrozac2005
- Ostrozac2010
- Sanski Most2001-05-08-09
- Sarajevo 2002
- Sarajevo 2010
- Sarajevo 2012
- Srebrenica
- Srebrenik
- Tešanj
- Travnik
- Trnovo
- Tuzla 2006
- Visegrad
- Visoko
- Vranduk
- Velika Kladusa
- Zenica
- Zepce
- Živinice
- Zvornik
Andora
- Canillo
- La Vella
Austrija
- Bec
- Brixlegg
- Innsbruck
- Kufstein
- Kramsach
- Leogang
- Pertisau
- Rattenberg
- Reith i. A.
- Salzburg
- Strass im Zillertal
- Zillertal
Belgija
- Bruxelles
Bugarska
- Ruse
Ceska
- Prag
Francuska
- Aix en Provence
- Carcassonne
- Castelnaudary
- Foix
- Lestelle-Betharram
- Lourdes1
- Lourdes2
- Marselj
- Pariz
- Pariz2012 01
- Pariz2012 02
- Lourdes 3
- Saint-Girons
- Saint Pe de bigorre
- Toulouse
- Versailles
Grčka
- Kreta
Hrvatska
- Dubrovnik
- Nin
- Plitvicka jezera
- Rab
- Rijeka
- Vir
- Zadar
- Zagreb 2009
- Zagreb 2010
Irska
- Dublin
Ujedinjeno Kraljevstvo
- Belfast i Sjeverna Irska
Italija
- Alghero (Sardinija)
- Bergamo 2009
- Bergamo 2010
- Bergamo 2012
- Lido
- Palermo
- Bibione
- Bologna
- Ancona/Sirolo/Nomana
- Lucca
- Lutago
- Modena
- Napulj
- Pisa
- Trst
- Venecija 2008
- Venecija 1999
- Venecija 2010
- Trapani (Sicilija)
- San Michele
- Firenca
- Rim
- Viareggio
Latvija
- Riga
Madarska
- Budimpesta
- Szombathely
Nizozemska
- Amsterdam2015
- Arnhem 2009
- Arnhem 2010
- Den Haag
- Eindhoven
- Enschede
- Huizen
- Venlo 2006
- Venlo 2010
Njemacka
- Ahaus
- Bad Driburg
- Berchtesgaden
- Berlin
- Bremerhaven
- Dingden-Hamminkeln
- Geldern
- Halle a.d.S.
- Halle (Westf.)
- Hamburg
- Langeoog
- Frankfurt
- Hettstedt
- Kevelaer
- Köln
- Lutherstadt Eisleben
- München
- Münster
- Norderney
- Norddeich
- Oberstdorf
- Seeburg
- Soest
- Straelen
- Stuttgart
- Wendlingen
Norveska
- Oslo
- Vestfold-Akershus
Poljska
- Gdansk
- Varšava
- Wroclaw
Portugal
- Porto
- Vila Nova de Gaia
Rumunija
- Bukurest
- Giurgiu
Rusija
- Moskva
Slovacka
- Bratislava
- Žilina
Slovenija
- Lipica
- Ilirska Bistrica
Spanija
- Ampuriabrava
- Barcelona
- Castello d'Epuries
- Figueres
- Girona
- Granada1
- Granada2
- Lancarote
- Sevilla
- Santander 2008
- Santander 2009
Svedska
- Göteborg
- Smaland
Svicarska
- Zürich
Vatikan
- Vatikan
Razna putovanja
- Razna putovanja

AMERIKA

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
436811

Powered by Blogger.ba